Najbolje predstave Banović Strahinja i Radnička hronika

Mirna Pijetlović
Dodaj glassrpske.com kao Google izvor
Foto: Najbolje predstave Banović Strahinja i Radnička hronika

BANjALUKA - "Banović Strahinja" Borislava Mihajlovića Mihiza, u izvođenju Narodnog pozorišta iz Subotice i "Radnička hronika" Petra Mihajlovića, u izvođenju Narodnog pozorišta Republike Srpske iz Banjaluke, ravnopravno su dobili nagradu za najbolju predstavu u cjelini i Statuetu "Petar Kočić".

Odlučio je to žiri "Teatar festa" u sastavu Slavko Milanović, predsjednik i članovi Đurđa Tešić i Mladen Šukalo.

- Žiriju su se, kao najznačajnije, ne samo u kontekstu ovog festivala, nametnule ove dvije predstave svojim odvažnim sučeljavanjem sa najkrupnijim etičkim pitanjima i svojom promišljenom scenskom artikulacijom - saopštio je žiri.

Dodijeljeno je i pet ravnopravnih glumačkih nagrada i statuete "Jazavac u džaku" i to: Petru Kralju za ulogu Andrije Gavrovića u predstavi "Matica" Gorana Petrovića u izvođenju "Ateljea 212" iz Beograda, Krešimiru Mikiću za tri uloge u predstavi "Balon" Mate Matišića, Branku Jankoviću i Sandri Ljubojević za uloge u predstavi "Radnička hronika" Petra Mihailovića u izvođenju Narodnog pozorišta Republike Srpske i Milošu Samolovu za ulogu u predstavi "Sedam i po", Miroslava Momčilovića, Narodnog pozorišta RS, "Ateljea 212" iz Beograda i Novosadskog pozorišta "Ujvideki Sinhaz".

Žiri je odlučio da "Kočićevu knjigu" za najbolji dramski tekst dodijeli Goranu Petroviću za tekst "Matica".

Nagrada "Korak za hrabrost" koju dodjeljuje Radio-televizija Republike Srpske, pripala je predstavi "Radnička hronika" narodnog pozorišta RS.

- Iako ima izvjesnih dramaturških nedostataka, drama Gorana Petrovića ostvaruje toplu i ljudsku komunikaciju sa uzbuđenim gledalištem, kroz veristički prikaz života ljudi koje je nestajanje jedne zemlje gurnulo na marginu društvenog života, u "podrum sjećanja" i "razočarenja" - nalazi se u obrazloženju žirija.

Kako su istakli članovi žirija, na ovogodišnjem festivalu prikazan je presjek različitih tendencija karakterističnih za sadašnji pozorišni trenutak, od povratka literarnom teatru, gdje se glumci i režija podređuju interpretaciji dramskog teksta, preko pokušaja da se pozorišno djelo-predstava u potpunosti oblikuje glumačkim izražajnim sredstvima, do radikalnog postdramskog poigravanja svim komponentama pozorišnog čina, uključujući publiku. 

Angažovanost

- Pozorišta se nisu samodovoljno bavila isključivo autopoetičkim istraživanjima, nego su postavljala bitna etička pitanja, u najboljoj tradiciji angažovanog, pa i političkog teatra. Ovo opredjeljenje najsnažnije se manifestovalo u igri samosvjesnih glumaca koji prihvataju poziciju koautora u rediteljskom konceptu otvorenom za aktivnu komunikaciju sa publikom - saopštio je žiri "Teatar festa".

Pratite nas na našoj Facebook i Instagram stranici i X nalogu.