Nadrealni i tajnoviti Božanstveni svjetovi

Mirna Pijetlović
Dodaj glassrpske.com kao Google izvor
Foto: Nadrealni i tajnoviti Božanstveni svjetovi

Izložba "Salvador Dali - Božanstveni svjetovi", koja je od 2. septembra do 14. novembra bila postavljena u Muzeju istorije Jugoslavije u Beogradu, izazvala je veliko interesovanje poklonika lika i djela slikarskog genija Salvadora Dalija, a izložbu je prema podacima iz muzeja, vidjelo 27.500 posjetilaca.

Rekordna posjeta zabilježena je tokom posljednjeg vikenda gostujuće postavke, kada je izložbu vidjelo oko 4.000 posjetilaca, naveli su organizatori i dodali da su postavku vidjeli i učenici brojnih osnovnih i srednjih škola, kao i studenti umjetničkih fakulteta iz Beograda.

Među posjetiocima izložbe bile su i brojne organizovane grupe iz unutrašnjosti Srbije i regiona.
Zahvaljujući organizatoru, slovenačkoj galeriji "Deva Puri", jedan broj originalnih grafika iz opusa "Božanstvene komedije", koji se prodavao sve vrijeme postavke, ostaće do kraja novembra u Beogradu.

Tokom protekla dva i po mjeseca, pod nazivom "Božanstveni svjetovi", sasvim u skladu sa specifičnim, nadrealnim i tajnovitim viđenjem skoro svega što ga je okruživalo, preko 200 listova iz dva najobimnija Dalijeva opusa "Biblija Sakra" i "Božanstvena komedija" prikazani su publici, uz dvije potpune dekompozicije drvoreza "Božanstvene komedije", šest originalnih knjiga "Božanstvene komedije" i markice italijanske vlade štampane za sedamstotu godišnjicu Danteovog rođenja.

Dalijeve ilustracije za djelo "Biblija Sakra" čini 105 litografija, urađenih po gvaš originalima, koje prate tekstualni odlomci iz Starog i Novog zavjeta. Ovo djelo, koje je izdala izdavačka kuća "Rizzoli" 1969. godine u Milanu, a koje se smatra najobimnijim objavljenim Dalijevim djelom, autor je stvarao između 1963. i 1969. godine. Naručilac je bio Dalijev prijatelj i pokrovitelj Đuzepe Alberto, čija je namjera bila da umjetnika na taj način vrati Bogu.

Ilustracije se zasnivaju na hrišćanskoj ikonografiji, ali i na ikonografiji klasične mitologije. Zanimljivo je da je Dali koristio posebnu tehniku - buletizam (njegov sopstveni pronalazak), pri kojoj je jednu vrstu starinskog pištolja "punio" kapsulama napunjenim bojom i ispaljivao ih na prazan papir. Spontane fleke koje su na taj način nastajale uključio je u ilustracije.

Međutim, nešto sasvim drugo nagnalo ga je u istraživanje Danteovog svijeta i njegove "Božanstvene komedije", za koju je napravio 101 akvarel. Kada ga je italijanska vlada 1950. godine, na sedamstotu godišnjicu Danteovog rođenja, angažovala da za posebno izdanje "Božanstvene komedije" naslika ilustracije, Dali je prijedlog prihvatio, dodajući da to djelo oslikava njegov lični duhovni razvoj. Kasnije je, kontroverzno kao i obično, izjavio da "Božanstvenu komediju" zapravo nikada nije ni čitao.

Zbog protesta dijela javnosti i komunističke partije, zvaničnici su odustali od izdavanja, objavljujući umjesto toga seriju suvenirskih poštanskih markica. Projekat je 1959. godine preuzela i finansirala francuska izdavačka kuća "Edition d`Art Les Heures Clares ".

Djelo je pod umjetnikovim nadzorom, posebnom tehnikom - ksilografijom (slika pri ovom postupku, za razliku od klasičnog drvoreza, nije urezana u ploču, već su iz ploče izrezani oni dijelovi kojih nema na grafici) rađeno od 1959. do 1963. godine i nastalo je 3.500 ploča za sto otisaka. Djelo je izdato u Parizu u šest knjiga: prvo "Raj", a zatim i "Čistilište" i "Pakao" za koji je bilo najviše interesovanja.

U obimnom opusu Salvadora Dalija (1904-1989) slikarskom, dizajnerskom, čak i vajarskom, grafika predstavlja oblast njegovog stvaralaštva, koja ga je približila širem krugu publike. Grafički opus mu je veoma obiman, preko 1.700 radova, rađen u različitim grafičkim tehnikama: bakropisu, gravuri, drvorezu, litografiji i miješanoj tehnici.

Grafički radovi su nastajali u serijama i izlazili u grafičkim mapama. Za Dalija je grafika bila odlična prilika za ilustrovanje literarnih radova, koji su mu bili dragi, ili je želio likovno da ih komentariše i da ih na svoj način nadogradi.

Među njima su najpoznatiji: "Alisa u zemlji čuda", "Don Kihot", "Dekameron", "Tristan i Izolda", "Faust"... Najobimnije serije ilustracija su nastale upravo za Danteovu "Božanstvenu komediju" i "Bibliju Sakra".

Beograđani su 1977. godine imali priliku da vide grafike iz serije "Božanstvena komedija" iz 1964. godine, a ovo je prvi put da su se u srpskoj prestonici izložile obje serije i to u cjelosti.

Edukativni karakter

Obimna i veoma posjećena izložba Dalijevih radova prije Beograda bila je postavljena u Sloveniji, na Bledu, u Mariboru i u Njujorku. Izložba je imala i specifičan edukativni karakter - kroz ilustracije se gledalac upoznavao sa sadržajem Biblije i "Božanstvene komedije", a zbog same tehnike, ovi radovi zauzimaju posebno mjesto u Dalijevom stvaralaštvu.

Pratite nas na našoj Facebook i Instagram stranici i X nalogu.