Mladi sve više čitaju

D. Vujanić
Dodaj glassrpske.com kao Google izvor
Foto: Mladi sve više čitaju

BANjA LU­KA - Za­hvaljuju­ći akci­ji bes­pla­tnog upi­sa no­vih čla­no­va, ko­ja je tra­ja­la to­kom ju­na, zna­tno se po­ve­ćao broj či­ta­la­ca Na­ro­dne i uni­ver­zi­tet­ske bi­bli­ote­ke u odno­su na is­ti pe­ri­od pro­šle go­di­ne.

Na ovaj na­čin, broj­ke su de­man­to­va­le ne­ke ocje­ne da je knjiga us­tu­knu­la pred vi­deo-igra­ma i dru­gim obli­ci­ma jef­ti­ne za­ba­ve.

- Po­se­bno je po­ras­tao broj ko­ri­sni­ka iz re­do­va mla­đe po­pu­la­ci­je. Mla­di iz go­di­ne u go­di­nu sve vi­še či­ta­ju. Ja­ko je pu­no stu­de­na­ta učlanjenih na ovo odjeljenje, s tim što je ra­ni­je ve­ći­na bi­la us­mje­re­na na knjiže­vnost. Sa­da pra­ti­mo knji­žnu pro­du­kci­ju i iz os­ta­lih oblas­ti - re­kla je sa­ra­dnik za in­for­ma­ci­je i po­zajmljivanje bi­bli­ote­čke gra­đe Ale­ksan­dra Ren­dić.

Ona je is­ta­kla da su po­se­bno či­ta­ne knjige Ljiljane Ha­bja­no­vić-Đu­ro­vić, Isi­do­re Bje­li­ca, Ma­ri­je Jo­va­no­vić - po­go­to­vo njen posljednji ro­man, “Idi, vre­me je” - ali i dje­la Na­de Ma­rin­ko­vić.

- Ta­ko­zva­na žen­ska knjiže­vnost je vi­še do­šla do izra­ža­ja ovog ljeta. Pri­je ne­ko­li­ko go­di­na smo ra­di­li is­tra­ži­vanje ko­je je po­ka­za­lo da ima­mo naj­vi­še čla­no­va iz re­do­va žen­ske po­pu­la­ci­je, pa je mo­žda to ra­zlog po­pu­lar­nos­ti ta­kve vrste li­te­ra­tu­re - na­gla­si­la je Ren­di­će­va.

Dos­ta su tra­že­ni na­gra­đi­va­ni pis­ci i njiho­va dje­la, a po­se­bno do­bi­tni­ci NIN-ove na­gra­de. Ta­ko je knjiga Dra­ga­na Ve­li­ki­ća “Rus­ki pro­zor” već du­že vri­je­me je­dna od naj­tra­že­ni­jih u bi­bli­ote­ci.

- U to­ku smo sa svim šta se de­ša­va u iz­da­va­čkoj pro­du­kci­ji i nas­to­ji­mo da za­do­voljimo želje na­ših ko­ri­sni­ka, ko­ji ta­čno zna­ju šta je kva­li­te­tno, a šta ni­je. Uvi­jek su tra­že­na dje­la la­ure­ata No­be­lo­ve na­gra­de, a posljednjih mje­se­ci po­se­bno su po­pu­lar­ne knjige Or­ha­na Pa­mu­ka, po­go­to­vo njegov ro­man “Zo­vem se Crve­no” - ka­za­la je Ren­di­će­va.

Od stra­nih auto­ra, kao izu­ze­tno tra­že­na, još mo­gu da se iz­dvo­je dje­la “Sen­ka ve­tra” Kar­lo­sa Ru­isa Sa­fo­na i “Lo­vac na zma­je­ve” Ha­le­da Ho­se­ini­ja. Po­pu­lar­ni su i kri­mi-ro­ma­ni, ep­ska fan­tas­ti­ka, za ko­ju in­te­re­so­vanje dos­ta du­go tra­je, za­tim tri­le­ri, la­kša ljuba­vna šti­va.

- Pos­to­ji odre­đe­na gru­pa na­ših či­ta­la­ca ko­ja ta­čno zna šta tra­ži ka­da do­đe u bi­bli­ote­ku, kao što pos­to­je oni ko­ji vo­le da im se ne­što pre­po­ru­či. Sve ono što ima­ju knjiža­re, mo­že da se na­đe i kod nas - is­ta­kla je Ren­di­će­va.

Ona je na­gla­si­la da je bi­bli­ote­ka ipak ogra­ni­če­na bro­jem pri­mje­ra­ka, pa se sti­če po­gre­šan uti­sak da ne­ma odre­đe­nih na­slo­va, bu­du­ći da su no­ve knjige obi­čno “na či­tanju”. 

 

Stru­čna li­te­ra­tu­ra   

Pra­ti­mo šta se de­ša­va sa stru­čnom li­te­ra­tu­rom iz oblas­ti so­ci­olo­gi­je, te­hni­ke, pra­va, pa i te knjige na­bavljamo za ovo odjeljenje. Po­se­bno bih is­ta­kla knjige iz mar­ke­tin­ga, me­nadžmen­ta, odno­sa s ja­vnoš­ću. Nas­to­ji­mo da stu­den­ti ko­ji do­đu u bi­bli­ote­ku ne mo­ra­ju isključi­vo da sje­de u či­ta­oni­ci - re­kla je Ale­ksan­dra Ren­dić.

Pratite nas na našoj Facebook i Instagram stranici i X nalogu.