Igor Sredojević: Dvojnost harmonije i disharmonije

BANjA LUKA - I dalje istražujem u grubom okviru dosadašnjeg rada, najprije zbog privlačnosti i lične neiscrpljenosti, ali i zbog fleksibilnosti koji ovaj rad donosi. Moguće je stalno napredovanje uz nepromjenjivost osnovnih postulata koji ne bivaju stoga okovi i manir nego jednostavno fina podloga i oslonac za dalja eksperimentisanja.

Ovo je za "Glas Srpske" rekao akademski slikar, koji se nedavno predstavio publici svojom trećom samostalnom izložbom "Iza kruga" u banjolučkoj Galeriji "UDAS".

- Na izložbi je bilo predstavljeno deset slika rađenih u tehnici ulje na platnu. Djela na izložbi čine jednu serijsku cjelinu uvezanu ponajprije istorodnom tehnikom, slikarskim postupkom i tematikom. Nastavak su i nadogradnja mog dosadašnjeg rada, tako i pripadaju jednom širem opusu na čijem radu sam počeo prije nekoliko godina - rekao je Sredojević.

Teme su, dodao je on, u mnogo čemu intimističke, jer slike dijele nazive kao što su bašte, dvorišta, vinove loze i stoje u jednoj namjernoj sprezi sa ekspresivnim gestom, jarkom i pastoznom bojom, odnosno sa načinom na koji su slike nastajale tako da su teme isprva krajnje neprepoznatljive.

- U toj namjernoj sprezi stoje i ujedno plitak i dubok prostor na slikama, a upravo ta dvojnost harmonije i disharmonije, prepoznatljivosti i neprepoznatljivosti, definisanog i nedefinisanog prostora govori najbolje o ovom slikarstvu i čini ga tim što ono ponajprije jeste - istakao je Sredojević.

Prema njegovim riječima motivi su crpljeni najviše iz individualne svijesti ("Bijeljinsko dvorište", "Dvorište sa žutom kućom"), mada ih ima i iz kolektivne ("Talasi", "Ptice"). Motiv jeste, po njemu, jedan od objedinjujućih faktora koji se na ovim radovima pokazuje i kao povremeni insprativni impuls važan njemu kao autoru i kao jedan od finalnih objedinitelja slike. On ipak u samom radu i nastajanju djela nema isključivu i presudnu ulogu.  

- Uglavnom veća je težnja usmjerena ka likovnom jeziku, jeziku boje, linije, mase, površine, teksture, dakle onih stvari koji sliku čine nezavisnim i autonomnim predmetom odvojenim od jezika koji ona sama nema u svojoj isključivoj materijalnoj i duhovnoj prirodi - objasnio je Sredojević.  

Umjetnička scena u Banjoj Luci

Mlada umjetnička scena je povoju, ali se ne može reći da nema pozitivnih rezultata. Inače sam prostor bivše Jugoslavije relativno je likovno mlad tako da će sigurno proći još vremena, dok se stvari ne uklope, istrgnu iz negativnih propratnih uticaja i dok se ne stvori tržište umjetničkih djela čime bi problemi koji su najčešće i svugdje materijalne prirode bili otklonjeni.

Pratite nas na našoj Facebook i Instagram stranici i X nalogu.