Goce Nanevski: Provokacija pokreće umjetnika

Nije isto ako umjetnik izlaže u nekoj kafani u Parizu ili u uglednom pariskom muzeju. Treba napraviti razliku između onih koji se amaterski bave umjetnošću i onih kojima je to profesija - rekao je u intervjuu za "Glas Srpske" likovni umjetnik Goce Nanevski iz Skoplja.

Njegova izložba postavljena je u Muzeju savremene umjetnosti Republike Srpske, a ranije je izlagao na samostalnim i grupnim izložbama širom svijeta. Njujork, Los Anđeles, Beč, samo su neki od gradova gdje su predstavljena djela Nanevskog.

On je dobitnik nagrade "Stefan Manevski" za vajarstvo, nagrade "Ljubomir Belogaski" za najbolju izložbu i nagrade "Jordan Grabul" za vajarstvo.

* GLAS: Izlagali ste u mnogim zemljama. Možete li da napravite paralelu između likovne scene u regionu i na zapadu?  

NANEVSKI: Prvi put sam u Banjaluci, dva puta sam gostovao u Sarajevu. Bio sam na "Sarajevskoj zimi" 2008. godine i 2009. godine na drugoj izložbi. Posebno mi je zadovoljstvo što su ljudi u Banjaluci zainteresovani za likovnu umjetnost. Osim toga, Muzej savremene umjetnosti se veoma profesionalno odnosi prema umjetnicima koji izlažu u njihovom prostoru. Ako pogledamo Njujork, gdje je koncentrisana glavna likovna svjetska scena, primjećuju se velike razlike u odnosu na prostor Balkana. Umjetnici imaju bolji položaj u razvijenijim zemljama nego što je to slučaj u Makedoniji. Njujork ima razvijenu likovnu scenu. Sa druge strane, tamo postoje i kolekcionari i fondacije koje finansiraju likovne umjetnike. U Makedoniji toga nema, mada ima dosta stvaralaca.

Likovna scena postoji, ali kolekcionara gotovo da nema. To odmah znači da je malo ljudi koji su spremni da kupe slike od umjetnika. U takvim uslovima, ako realno gledamo, teško može da se opstane. Međutim, ako zanemarimo ekonomski aspekt, Makedonija ima dovoljno umjetnika koji su u rangu sa svjetskim.

Ako makedonsku likovnu scenu poredimo sa istočnim i zapadnim zemljama, ona se nalazi negdje između. Ali mislim da će proći dosta vremena dok se ne pojavi mecenstvo na makedonskoj sceni.

* GLAS: Izložba kojom se predstavljate u Banjaluci bila je i na Venecijanskom bijenalu 2009. godine. 

NANEVSKI: Projekat "FIFTY OR FIFTY" ima ekskluzivno predstavljanje u Muzeju savremene umjetnosti RS, jer je prije bio samo na Venecijanskom bijenalu. Veoma me raduje što će biti predstavljen u Banjaluci, a u ovom muzeju su me dočekali dobronamjerno. Direktorka Muzeja Ljiljana Labović-Marinković obezbijedila je odlične uslove za rad umjetnicima koji ovdje izlažu. Počastvovan sam što imam priliku da izlažem ovdje.    

* GLAS: Na kojim novim projektima radite?

NANEVSKI: Radim neke projekte koji su veoma interesantni. Riječ je o istraživanju koje je nastavak jedne prethodne izložbe.

Postoje fotografije vode iz kojih se poslije razvije jedna druga estetika. Zatim sam se pozabavio hirurškim instrumentima koji su bili namijenjeni poljskoj vojnoj bolnici. Tako da se dobija zanimljiva priča. Najveća ambicija mi je da uživam u skulpturama.

* GLAS: Šta je za Vas najveća pokretačka energija? 

NANEVSKI: Inspiracija mi je zapravo to uživanje dok stvaram nova djela. Uvijek postoji različita inspiracija, ali želja za istraživanjem uvijek ostaje. Naravno, tu je i provokacija koja pokreće umjetnika. Za jednog umjetnika je bitno da neprestano ostvaruje nove kontakte i da bude povezan sa drugim stvaraocima širom svijeta.  

* GLAS: Koliko je kritika prisutna u likovnoj umjetnosti?

NANEVSKI: Likovna kritika gotovo da ne postoji u Makedoniji. Iako se piše o likovnoj umjetnosti i umjetnicima u medijima, to nije kritički pristup. Nije jasno postavljena granica između školovanih i amaterskih slikara.    

Obrazovanje

Goce Nanevski je rođen 1974. u Skoplju. Zvanje akademskog vajara na Fakultetu likovnih umjetnosti u Skoplju, Odsjek vajarstvo, u klasi profesora Vasila Vasileva, dobio je 1996. godine. Magistrirao je 2002. na Fakultetu likovnih umjetnosti u Skoplju, na Odsjeku vajarstvo.

Od 2004. radi kao docent na Odsjeku vajarstva Fakulteta likovnih umjetnosti u Skoplju. Član je Društva likovnih umjetnika Makedonije (DLUM) od 1999. godine.

Pratite nas na našoj Facebook i Instagram stranici i X nalogu.