Emir Kusturica - Kultura jeste državno pitanje

Beograd - Reditelj Emir Kusturica održao je predavanje o umjetnosti i savremenom svijetu u Studentskom parlamentu Pravnog fakulteta u Beogradu, a između ostalog odgovarao je i na pitanja o sporazumu iz Brisela, javile su agencije.

Poslije odgovora na pitanja o sporazumu iz Brisela Kusturica je govorio i o popularnosti serije "Sulejman Veličanstveni" i ocijenio da je "riječ o državnom pitanju, a država kao da je odlučila da uništi kulturu i da se svi svedemo na konzumente, a ne one koji proizvode umjetnost i kulturu".

O tome svjedoči nulti budžet za film i sistem javnih nabavki za pozorišta, dodao je Kusturica i citirao Noama Čomskog da nije više pitanje koliko u nekoj zemlji ima stranih vojnika, nego koliko reklama imaju strane firme.

Studente u prepunom amfiteatru zanimalo je i napredovanje Andrićgrada, koji je, kako je rekao Kusturica, 80 odsto završen i biće otvoren 2014. za Vidovdan.

Kusturica je govorio i o velikim gradovima koji više ne pružaju šansu za ljudsko dostojanstvo, o rijaliti programima koji favorizuju antijunake, ali su toliko dominantni da je pitanje da li je to prava realnost, a mi ostali živimo u nekoj fikciji, o Holivudu koji stvara ideologizovane šeme ostavljajući publiku bez katarze...

Počasni gost bio je akademik Matija Bećković koji je istakao da je Kusturica "najslavniji reditelj od svih Južnih Slovena, ime koje ceo svet zna i ne samo zna nego i ceni i voli".

Bećković je otkrio da riječ Kusturica znači mala britva od kozjeg roga.

- Sa našim Kusturicom ispostavlja se da to nije deminutiv od britva nego superlativ od sablja, jer je on najslavnija sablja koju ima srpski narod - rekao je pjesnik.

Kusturica je uzvratio da mu je Bećković još od mladosti uzor kao hrabar i ekscentričan stvaralac koji umije u jednoj rečenici da sažme ono za šta bi nekome bio potreban cijeli roman. Najveći dio predavanja Kusturica je posvetio sjećanjima na studentsko doba u Pragu i stavovima o umjetnosti.

- Živimo u vremenu kada umjetnost, gdje je još jedino moguće tražiti Boga, kleca pod udarom onoga što se u svijetu zove naučna kultura, a u stvari je komercijalna trka. Ipak, moguće je živjeti i pisati kao Matija, samo je pitanje da li čovjek hoće da bude umjetnik koji traži Boga ili onaj koji se bavi video-igricama - rekao je on.

Kusturica je naglasio da "treba graditi sliku svijeta u kojoj može da se ostavi lični pečat", dodavši da je njegovo iskustvo da je "važno biti u središtu života, da biste iz toga mogli da crpite za svoju umjetnost".

- Bitan je taj neposredni doživljaj. Međutim, u savremenom svijetu se sve više gubi pravi život i čovjek prebacuje u ono virtuelno, na društvene mreže, na mnoštvo gegova na "Jutjubu"... Možemo samo da se nadamo da će sa vašom generacijom čovjek ponovo biti stavljen u centar i da ćemo se vratiti ljudskosti - poručio je Kusturica, često prekidan burnim aplauzima.

Nova knjiga

Nova knjiga Emira Kusturice "Sto jada" od danas je u prodaji, a juče je promovisana u Beogradu. Iako nije ispovjedna zbirka priča, "Sto jada" je istkana od niti piščevih sjećanja na vlastito odrastanje smješteno u sedamdesete godine prošlog vijeka.

Pratite nas na našoj Facebook i Instagram stranici i X nalogu.