Crtanje stripa više od razonode

PRIJEDOR - Prijedorčanin Boris Eremić pripadnik je čitave jedne generacije mladih i talentovanih slikara koji su se poslije završene Akademije umjetnosti vratili u svoj grad i koji svoje umjetničke, tačnije slikarske vještine, pedagoškim radom prenose na osnovce i srednjoškolce.

Kao član Udruženja likovnih umjetnika "Tačka", pokretač je i učesnik nekoliko zanimljivih akcija i umjetničkih kolonija koje su organizovane u prirodi, u srcu Kozare. Međutim, ono što je malo poznato je to da je Borisova ljubav iz djetinjstva – crtanje strip junaka.

- Prvo sam počeo da crtam strip, a onda sve ostalo i to je bio moj prvi veći izazov u životu kojem nisam odolio i koji se nekako paralelno provlači uz moje interesovanje za slikarstvo svih ovih kasnijih godina i što je strip kod mene davno prerastao zabavu - kaže Eremić.

Dodaje da je strip jako teško raditi, najviše jer zahtijeva veliku disciplinu i jer su pravila crtanja stripa daleko ozbiljnija nego u klasičnom slikarstvu, koja se moraju ispoštovati, pa tek onda u okviru toga iskazati svoju kreativnost.

- Strip je baziran na nepokretnim slikama kojima se, opet, mora izraziti pokret, gestikulacija, kojima će se čitaocima prenijeti određene emocije crtanih junaka. To je nešto što je, kada je dostignuto, stripu i dalo status emancipovane i samostalne umjetničke discipline, koja je neopravdano zapostavljena - kaže Eremić.

Dodaje da je strip u savremenom svijetu sve manje zabava za djecu, a sve više štivo za odrasle, ali da sve više gubi "bitku" sa savremenim oblicima zabave virtuelnog doba.

Kao svojevrstan omaž svojim prvim koracima u slikarstvu kroz strip, Eremić je autor izložbe koja je organizovana u prijedorskoj "Galeriji 96" i koja je jedinstvena po tome što se na ovim prostorima prvi put jedan akademski slikar ogleda u potpuno drugoj oblasti. On je, naime, prihvatio zadatak da načini izbor radova deset od bar 150 poznatih crtača stripova, koliko ih je poznatih u svijetu.

- Organizacija jedna ovakve izložbe bila veoma zahtjevna i otuda njen naziv "Jedna subjektivna istorija stripa - deset velikana", jer bi izbor svakog drugog čovjeka bio drugačiji, što samo govori o izazovu pred kojim sam se našao prilikom organizacije ove izložbe - rekao je Eremić.

Dodao je da smatra da u vremenu koje dolazi strip neće nestati, već da će se osloboditi dužnosti da bude jeftina razonoda i pokazati vrhunske umjetničke domete, koje su neki crtači stripa, kao što su Hugo Prat, Alberto Brešija, Šaun Tan, Enki Bilal, Tomas Ot i Tedi Kristijansen, već dosegli, a koje je on uvrstio u izbor svoje izložbe o istoriji stripa.

Tehnika

Eremić kaže da strip uživa status umjetnosti posebno u Evropi, kao i u Italiji, Francuskoj i Belgiji.

- Amerika i Japan su nešto posebno, oni imaju neke svoje priče, superherojske. Ali sam zato imao priliku da vidim, konkretno u Italiji, da se tehnika crtanja stripa izučava u srednjoj školi i, recimo, crtani junak Korto Malteze ravnopravno sa Kafkom - tvrdi Eremić.

Pratite nas na našoj Facebook i Instagram stranici i X nalogu.