Crnjanski - 35 godina od smrti

Beograd - Na današnji dan, 30 novembra, navršava se 35 godina od smrti Miloša Crnjanskog (1893-1977) jednog od najvećih literata u istoriji Srpske književnsoti, prenosi Tanjug.

Miloš Crnjanski se smatra piscem koji je najbolje, jednom riječju, opisao tešku prošlost Srba, od vremena invazija Turaka pa do naših dana.

Njegov roman "Seobe", iako opisuje samo jednu epizodu iz 18. vijeka, sjajna je ilustracija istorijskog iskustva jednog tragičnog naroda.

Crnjanski je rođen 26. oktobra 1893. u Čongradu u današnjoj Mađarskoj, tada Austro-Ugarska, gdje se njegov otac, niži činovnik, našao po kazni.

Zbog neobuzdanog ponašanja uklonjen je iz Banata, u sredinu koja je bila gotovo potpuno nesrpska.

I po ocu (Ilandža) i po majci (Pančevo) bio je Banaćanin.

Djetinjsto i ranu mladost proveo je u Temišvaru, koji je s puno topline opisivao u sjećanjima, varoš Temišvar, ali i malenu srpsku zajednicu, ostatak ostataka nekada ugledne i bogate srpske opštine.

U toj sredini zauvijek je upio strasnu ljubav prema tradicijama njegovog naroda i sva njegova djela, čak i ona s lirskom tematikom ili antiratna kakva je pisao u ranih dvadesetih ipak su prožeta posebnom vrstom mističnog patriotizma.

Pripadao je generaciji koju je užasna klanica Prvog svjetskog rata potpuno odredila, u austrijskoj uniformi prošao je Galiciju i italijanski front, a njegova rana djela odraz su tog duha.

Diplomirao je na Filozofskom fakultetu u Beogradu.

Školovao se prethodno u Beču i Rijeci, a docnije i u Parizu.

Bio je profesor, novinar, publicista, a od 1928. zaposlen je u Pres birou vlade Kraljevine Srba, Hrvata i Slovenaca (kasnije Jugoslavije) pri diplomatskim predstavništvima na strani.
Okupcija Jugoslavije 1941. zatekla ga je u Rimu, odakle se preko Lisabona zaputio u London.

Iz emigracije, koju je teško doživio, vratio se u otadžbinu 1965. godine.

U romanu "Seobe", čiji je prvi dio napisao 1929. a drugi 1962. opisivao je tragično rasijanje Srba na širokim prostorima Srednje Evrope i Južne Rusije.

Djelo je nastalo na realnim istorijskim osnovama.

Bio je sjajan stilista, duboko ukorijenjen u tradicije njegovog banatskog srpskog porijekla, jedna je od ključnih pojava srpske književnosti uopšte.

Njegova poetska ostvarenja mnogi smatraju neprevaziđenim.

Ostala djela: romani "Dnevnik o Čarnojeviću", "Kap španske krvi", "Kod Hiperborejca", "Roman o Londonu", pjesme "Lirika Itake", "Lament nad Beogradom", novela "Priča o muškom", drame "Maska", "Konak", "Nikola Tesla", putopisi "Ljubav u Toskani", "Knjiga o Nemačkoj", "Naša nebesa", "Naše plaže na Jadranu", "Boka Kotorska", "Knjiga o Mikelanđelu", "Embahade".

Pratite nas na našoj Facebook i Instagram stranici i X nalogu.