Blago starine dubrovačkih majstora

TREBINjE - Na južnom kraku zatrpanog hendeka, u neposrednoj blizini novoizgrađene južne kapije trebinjskog Starog grada pod brižnim okom stručnjaka ovih dana obavljena su sondažna istraživanja lokacije.

- Ovo su više nego opravdane aktivnosti. Trebinje je jedini grad na području bivše Jugoslavije koji bi, a to inženjeri tvrde, imao hendek sa dovoljnom protočnošću vode, ne bi se stvarala bara, komarci ne bi smetali. Da ne govorim da bi očuvali jednu starinu sa početka 18. vijeka, a bila bi svakako izvanredna turistička atrakcija sa dva viseća mosta kao u Dubrovniku. Sva arhitektura zidina i hendeka bila bi identična, jer su to gradili dubrovački majstori - kaže arheolog Đorđe Odavić.

Istorijski podaci nedvosmisleno govore da su dubrovački majstori hendek počeli da prave 1715. godine, a završili su ga sedam godina kasnije. Bio je dugačak 460 metara, dubine pet, a širine deset metara.

- Na dva mjesta u sada zatrpanom hendeku obavili smo sondažna ispitivanja i pronašli da je hendek bio popločan što je veoma važno. Sačuvana je originalna starina. Mali je problem širina, jer bi dijelovi kanala mogli biti u privatnom vlasništvu. Bez obzira na sve, uradili smo južnu kapiju i ukoliko se hendek otkopa u cijelom svom obimu Trebinje bi dobilo nesumnjiv turistički potencijal - kaže Odavić.

Dodaje da i Trebinje sa svojim starinama i ljepotama zaslužuje da poput Kotora, Dubrovnika i Mostara bude pod zaštitom UNESCO-a, jer nimalo ne zaostaje za ovim gradovima.

- Trebinje nije pod zaštitom UNESCO-a, jer su inertni ljudi koji bi trebalo to da iniciraju i koji ne shvataju koliki istorijski značaj ima trebinjski Stari grad, Arslanagića ili Perovića most i drugi spomenici kulture. Stari most u Mostaru je iz druge polovine 16. vijeka baš kao i višegradski ali i trebinjski. I mostarski i višegradski most su pod zaštitom UNESCO-a, ali Arslanagića ili Perovića most nije - rekao je Odavić.

Dodao je da se nada da će UNESCO i opštinske vlasti Trebinja ovaj problem riješiti, jer bi se pravo vrednovanje trebinjskih starina veoma brzo isplatilo.

- U Hercegovini postoji pravo blago stećaka, ali se niko još nije sjetio da to jedinstveno blago zaštiti, priča Odavić.

Hendek ili kanal koji je opkoljavao trebinjski Stari grad je bio od nesumnjivog fortifikacijskog značaja za tadašnje Trebinje. Padom Herceg Novog pod Veneciju, stanovništvo se povlačilo i u Trebinju je počela da raste utvrda, tvrđava i hendek kao zaštita i od Crnogoraca i od Venecije.

U Trebinju je bila smještena administracija, zanatske radnje, sve što je jedan grad u to doba trebalo da ima. Kao u svakom gradu i u Trebinju postoje svojevrsne legende koje su vezane i za Stari grad i za hendek i za Trebišnjicu.

Atrakcija

Stariji Trebinjci pričaju da i danas postoji tunel ispod Trebišnjice kojim se izlazilo na drugu stranu Trebišnjice.

- U svakoj legendi ima i dio istine. Prilikom radova oko Muzeja Hercegovine 1999. godine pronašao sam kanal koji vodi duboko u zemlju, ali zbog nedostatka novca nisam završio te radove. Konzerviran je taj prolaz i zatvoren. Ukoliko se ispostavi da taj tunel izlazi sa druge strane Trebišnjice, to bi bila izvanredna turistička atrakcija - kaže Odavić.

Pratite nas na našoj Facebook i Instagram stranici i X nalogu.