Srpski jezik i ćirilica posebno važni za nacionalni i kulturni identitet

Srna
Srpski jezik i ćirilica posebno važni za nacionalni i kulturni identitet

DOBOJ - Pomoćnik ministra prosvjete i kulture Republike Srpske Tanja Đaković izjavila je da je Strategijom razvoja kulture Republike Srpske od 2017. do 2022. godine određeno da su srpski jezik i ćirilica od posebne važnosti za srpski nacionalni i kulturni indentitet.

Đakovićeva je istakla da se resorno ministarstvo obavezalo za veću promociju, afirmaciju i upotrebu srpskog jezika i ćirilice i upozorila da ne postoji dovoljna svijest o značaju kulture govora.

“Koliko god je važan pravopis, važna je i kultura pravogovora”, izjavila je Đakovićeva novinarima u Doboju, prije početka tribine pod nazivom “Karavan kulture govora”, čiji su učesnici komunikolog Slobodan Roksandić, lingvista Milorad Telebak i humanista Arno Gujon.

Ona pojašnjava da je inicijativa da se Republika Srpska priključi nacionalnom projektu, koji se već sprovodi u Srbiji u okviru kampanje “Njegujmo srpski jezik”, potekla prošle godine nakon što je Gujon posjetio Ministarstvo prosvjete i kulture.

Prema njenim riječima, kampanja podrazumijeva organizovanje radionica za učenike osnovnih i srednjih škola, kao i za sve građane, u lokalnim zajednicama koje su zainteresovane.

Đakovićeva je izrazila zadovoljstvo što se na značaj srpskog jezika i pisma, te kulture govora, ukazuje i u uslovima izazvanim epidemijom virusa korona.

Gujon je upozorio da će se srpski jezik, ako se ne njeguje, iskvariti, a možda i nestati.

“Svedoci smo, nažalost, da mnogi jezici u svetu nestaju zbog globalizacije i nedostatka volje pojedinaca da se bave svojim maternjim jezikom”, istakao je Gujon, koji osim maternjeg francuskog, govori srpski i engleski jezik, a uči i ruski.

Komunikolog Slobodan Roksandić pojašnjava da kultura govora, između ostalog, podrazumijeva razgovjetnost, dinamiku, izražajnost, bijeg od monotonije, eliminaciju poštapalica, tuđica i skraćenica, očuvanje i njegovanje srpskog jezika, ali i neverbalnu komunikaciju.

“Što pre deca i mladi nauče da se dobro izraze, oni kao da time zapravo postižu svoju veću stručnost i kao da su naučili jedan novi jezik”, rekao je Roksandić.

On je upozorio da je danas dobar i ispravan govor “incident”. “Nekad se u medijima govorilo za primer i uzor. Mogli smo da slušamo spikere i da učimo dobre govorne navike dok ih slušamo. Ranije smo gledali glumce i slušali kako govore, a oni su mogli da nam budu zamena za udžbenike iz dikcije. Danas je stanje prilično drugačije”, istakao je Roksandić.

On je ukazao na potrebu da se definiše ko oblikuje naše govorne navike i istakao značaj koji treba da imaju roditelji, prosvjetni radnici i mediji.

Lingvista Milorad Telebak ukazao je na potrebu da se konstanto uči i usavršava srpski jezik, prvenstveno gramatika i pravopis, što je, kako je ocijenio, unazad nekoliko decenija zapostavljeno.

On kao najčešće govorne greške navodi nepoznavanje značenja riječi i njenih pravilnih oblika, glasovne promjene, nejasne rečenice, kao i poštapalice u govoru.

Na tribini “Karavan kulture govora” večeras su učestvovali i glumci Marko Milovanović i Milan Bosiljčić.

Tribina je održana u dobojskom Centru za kulturu i obrazovanje, a prethodila joj je prezentacija multimedijalne knjige “Progovori da vidim ko si” Slobodana Roksandića, čije su objavljivanje podržala ministarstva prosvjete Srbije i Republike Srpske.

Knjiga je u Srbiji akreditovana kao dodatno nastavno sredstvo za učenike osnovnih i srednjih škola za predmet Srpski jezik i književnost.

Ova knjiga sadrži više od 20 audio i video lekcija, a pomoću kju-ar kodova čitaoci pokreću jedinstvenu onlajn platformu na kojoj se nalaze vježbe i tekstovi koji prate lekcije.

Čitalac može da testira svoje usmeno izražavanje tako što će snimiti svoju audio vježbu, poslati je mejlom i dobiti od autora jasne smjernice za dalje usavršavanje.

© AD "Glas Srpske" Banja Luka, 2018., ISSN 2303-7385, Sva prava pridržana