Počela manifestacija „Momo Kapor: Čuvar adrese"

Željka Domazet
Dodaj glassrpske.com kao Google izvor
Detalj sa manifestacije Foto: Željka Domazet | Detalj sa manifestacije

ISTOČNO SARAJEVO-Manifestacija „Momo Kapor: Čuvar adrese“, posvećena jednom od najznačajnijih domaćih književnika, slikara i publicista 20. vijeka, počela večeras u Istočnom Sarajevu predavanjem akademskog slikara Milivoja Unkovića koji je govorio o likovnom stvaralaštvu Mome Kapora.

Tokom predavanja  „Školice života“ o Kaporovom likovnom stvaralaštvu u Galeriji „Žarko Vidović“ u Istočnoj Ilidži akademik Unković je istakao da je Kapor bio stvaralac izuzetne širine, podsjetivši na kovanicu Matije Bećkovića o renesansno-kaporovskoj koncepciji darovitih ljudi koja, kako je naveo, najpreciznije definiše njegov karakter i opus.

- Kapor je u najpozitivnijem smislu bio multimedijalan – podjednako snažne rezultate je davao u književnosti, slikarstvu, filmu, pozorištu i novinarstvu. Rijetko se dešava da jedan autor ostavi tako upečatljiv trag u toliko različitih oblasti - naglasio je Unković.
Govoreći o njegovom likovnom radu, on je podsjetio da je Kapor bio akademski obrazovan slikar, kao i da je crtež predstavljao temelj njegovog umjetničkog izraza, te da je upravo tako najneposrednije iskazivao unutrašnji dijalog, emociju i stav.

-Nijedan dan bez crteža bila je Kaporova svakodnevna praksa jer je upravo kroz liniju najneposrednije iskazivao unutrašnji dijalog, emociju i stav- rekao je   Unković.

On je naveo  brojne cikluse u Kaporovom slikarstvu – kredence, školice, ringišpile, vrteške, naglasivši da ti motivi nisu puka scenografija djetinjstva, već simbolički prostori univerzalnih iskustava igre, prolaznosti i kruženja života.

-To su motivi koji ne traže prevod i razumljivi su na svim meridijanima- naglasio je  Unković.

Posebno je izdvojio portrete istaknutih ličnosti, među kojima i Desanke Maksimović, kao i brojne ilustracije pisaca, glumaca i umjetnika koje, kako je naveo, svjedoče o virtuoznosti crteža i sposobnosti da se karakter uhvati jednom linijom.

-U  Kaporovim slikama prisutna je i suptilna satirična nota, ali bez narušavanja ozbiljnosti i umjetničkog integriteta.On je znao da spoji hercegovačku šeretsku crtu sa dubokom duhovnošću i misaonošću, a da pritom nikada ne izgubi stvaralačku ozbiljnost- napomenuo  je Unković.

On je istakao da vrijeme potvrđuje Kaporovu vrijednost jer umjetnost takvog obima i snage dobija punu dimenziju tek sa vremenskom distancom, kada se jasnije sagleda njena suštinska vrijednost i uticaj.


Dekan Filozofskog fakulteta Univerziteta u Istočnom Sarajevu Vladan Bartula naglasio je da je Kapor bio akademski obrazovan slikar sa ozbiljnim likovnim opusom.

-Ovi dani su sjećanje na njegov život i djelo. O njemu će govoriti najeminentniji stručnjaci i njegovi prijatelji koji su ga lično poznavali- rekao je Bartula.
Profesor srpskog jezika i književnosti u Srednjoj školi "28. juni" Vedrana Mijović Pantelić rekla je da je Kapor i danas aktuelan među srednjoškolcima, podsjetivši da je zastupljen u nastavnom planu i programu srednjih stručnih škola kroz djelo "Beleške jedne Ane".

-Znamo da je u svoje vrijeme bio predvodnik jedne generacije bunta. Zato je i danas blizak tinejdžerima. Njegov jednostavan stil, aktuelne teme i humor čine da ga učenici rado čitaju- istakla je Pantelićeva.

U okviru manifestacije "Momo Kapor: čuvar adrese" sutra će biti održano književno veče na kojem će biti promovisane nove knjige akademika Matije Bećkovića.

Pokrovitelji i organizatori manifestacije su Filozofski fakultet Univerziteta u Istočnom Sarajevu, Kulturni klub "Fronesis", grad Istočno Sarajevo, te opštine Istočno Novo Sarajevo i Istočna Ilidža.

Srpski književnik, slikar i novinar Momčilo Momo Kapor rođen je 8. aprila 1937. godine u Sarajevu, gdje je proveo najranije djetinjstvo. Diplomirao je slikarstvo 1961. godine na beogradskoj Akademiji likovnih umetnosti.

Važi za jednog od najtalentovanijih srpskih intelektualaca 20. vijeka. Bio je član Senata Republike Srpske i Akademije nauka i umjetnosti Republike Srpske.

Ostaće upamćen kao pisac čije se knjige čitaju "naiskap", kao slikar, ali i novinar zbog čijih su kolumni kupovane novine.

Momo Kapor preminuo je u Beogradu 3. marta 2010. godine

Pratite nas na našoj Facebook i Instagram stranici i X nalogu.