Književnik Božidar Bjelica Japan o novoj knjizi “Državni udar” za “Glas Srpske”: Nekulturu ćutanja potrebno prekinuti

Ilijana Božić
Književnik Božidar Bjelica Japan o novoj knjizi “Državni udar” za “Glas Srpske”: Nekulturu ćutanja potrebno prekinuti

BANjALUKA - Knjiga je posvećena našim mučenicama i stradalnicima od Jasenovca i jama do Dretelja i Kosova i našim heroinama i junacima, ne samo onima koji su držali pušku u ruci nego i pero, kist ili imali riječ utjehe za ranjenog ne plašeći se što će ih pjegavi anđeo uzeti.

Rekao je to za “Glas Srpske” književnik Božidar Bjelica Japan govoreći o novoj knjizi “Državni udar”. Naglasio je da je u prvom dijelu ovog romana govorio o prošlosti svoje stvarne i književne porodice, ali tako da u njoj prepoznajemo sve srpske porodice.

- Drugi dio, “Put”, ukazuje na put našeg mogućeg spasenja i izbavljenja od grijehova i zabluda i moli za korak u budućnost. U tom dijelu je poglavlje o našim bezimenim junacima i mučenicima, o onima koje je potrebno vratiti u naše živote i učiniti ih uzorima. Na nekoliko mjesta povezao sam junake različitih epoha i time pokazao da je junaštvo i vanvremenska i svevremenska kategorija - objasnio je Bjelica.

“Državni udar” je pisao na savremen način, sa elementima blage fantastike.

- Nažalost, roman je pisan suzama, ne samo mojim nego hiljada mojih sunarodnika, i čekam da li će iko ikada pokušati da obriše naše suze. Do tada preostaje da prekinemo višedecenijsku nekulturu ćutanja o nama samima, što u romanu započinje nevino ljudsko biće, malena djevojčica, naša budućnost - kazao je Bjelica.

Istakao je da imamo apsurdnu situaciju da se moramo boriti za našu prošlost, zbog toga što nam je oduzeta ili smo sami pobjegli od nje.

- Kad se izborimo za nju, predstoji borba za sadašnjost, što je i borba za budućnost. Treba da se vratimo svojoj suštini i da za početak sami napišemo svoju istoriju i očistimo je od pogrešnih tumačenja i neistina - naveo je Bjelica.

Kako je kazao, u novom romanu se bavi prošlošću srpskog naroda koja je časna, ponekad preteška, ali i ponos svih nas.

- Podsjećam na mnogo toga što se kod nas ne zna, na 300 srpskih spartanaca, pilote koji su aprila 1941. bombardovali Njemačku i vratili im za bombardovanje Beograda, na kraljevog vojnika koji je osvetio strijeljane kragujevačke đake, na učitelje koji su spremni da daju život za srpski jezik i ćirilicu - obrazložio je Bjelica.

Prema njegovim riječima, naziv knjige “Državni udar” možemo posmatrati kao simboličan.

- Živimo u vremenu sličnom onome kad kralj, zaslijepljen pohlepom, sve što dodirne pretvara u zlato, bezdušno i prokleto. Ushićenje prestaje kad mu kćerka postane zlatan kip. I sada je tako, sve što dodirnu političari, skoro svi, pretvaraju u nešto ružno što nije na dobrobit običnom čovjeku. Miješaju se u medicinu i oni odlučuju umjesto ljekara, odlučuju u sportu pretvarajući ga u političku arenu - naveo je Bjelica i dodao da jaki kroje sudbinu slabima.

Istakao je da je predugo trajalo optuživanje Srba za hegemonizam i “veliku Srbiju”, te da je došlo vrijeme da istine izađu na vidjelo.

- Oduvijek je bilo potrebno da je istina o svemu dostupna i neprikosnovena. Nažalost, nije tako. Moral je postao bivša kategorija. U knjizi “Herceg Stefan” sam raskrinkao istorijske falsifikate o stećcima i bogumilima, a u novoj knjizi iznosim skrivane i zaboravljene istine iz naše prošlosti - objasnio je Bjelica.

Dodao je da i ova knjiga ukazuje da treba da čuvamo tradiciju i kulturu, te da je dovoljno da sagledamo kako nam je izdobrilo kroz čudesa i snagu litija kad smo se vratili tradiciji i korijenima.

Herceg Stefan

Bjelica je istakao da je u knjizi “Herceg Stefan” čitaoce vodio u prošlost, te da je i Hercega doveo u sadašnjost preplićući vremena.

- Svojim negativnim osobinama, nemoralom, pohlepom i šurovanjem sa Turcima bio je idealan partner našem vremenu. Njegove dobre osobine, kao što su nastojanje da proširi i učvrsti svoje teritorije, da se odlučno suprotstavi neprijateljima i druge, čine ga našim ozbiljnim pretkom, što su dokazali i narodna tradicija i predanje - rekao je Bjelica.

© AD "Glas Srpske" Banja Luka, 2018., ISSN 2303-7385, Sva prava pridržana