Bardu iz Goleša za osamdeseti rođendan

BANjALUKA - Književna zajednica "Vaso Pelagić" iz Banjaluke protekle sedmice objavila je knjigu "Pomenik Đuro Damjanović" u kojoj su sabrani poetski, prozni i novinski tekstovi Đure Damjanovića, ali i tekstovi o Damjanoviću.

Knjiga je objavljena povodom 80 godina od rođenja Đure Damjanovića (1945 - 2009), a priredili su je književnici Ranko Preradović Deda i Vidosav Đurđević, koji su sa krajiškim bardom dijelili i saradnju i prijateljstvo. U pogovoru knjige stoji da oni ni izbliza ne nastoje da mu se oduže, već imaju samo jednu želju, da dodatno istaknu snagu i ljepotu njegovog književnog jezika.

- Naprotiv, kao njegovi družbenici i poznavaoci, zavičajci, a iznad svega poštovaoci, želimo ovim izdanjem samo malo osvijetliti tu veličinu i veličanstvenost ovog nadasve divnog vlašića sa neba sa zmijanjskih strana koji je, gle čuda, baš to svoje zavičajno Zmijanje dizao do najviših visina umjetničkog poimanja - pišu priređivači knjige.

Oba autora ističu da književna i naša javnost uopšte, još čekaju izabrana i sabrana djela Đure Damjanovića, što bi bio posao ozbiljnog izdavača.

- Šestog maja, na Dan sv. Đorđa, pobjednika aždaje, sredinom ovoga vijeka, to jest godine 1945, a u nedjelju, zajedno sa zorom i veselim ptičjim horom sa krajkućnog jasena došao sam poslije devetomjesečnog putovanja do svijeta. A sve se desilo više lijepe Banje Luke, u selu Golešima, kroz koje protiče mala jedna rijeka po imenu Suturlija, plava vena zavičaja, iz čije obale niču vrbe i jove i uspomene - pisao je svojevremeno Damjanović u autobiografskom tekstu "Moja priča o meni", koji je u pomenutoj knjizi objavljen odmah nakon predgovora.

Sam predgovor je napisao Nikola Poplašen, bivši predsjednik Republike Srpske, univerzitetski profesor i kućni prijatelj Đure Damjanovića.

- Lepo si napisao: uspeti u životu posle smrti nimalo nije lako. A uspeh u životu zavisi od uspeha posle smrti. Inače, samouspeti u životu samo za života nije uspeh u životu. A mnogo su se ogrešili o tvoj život. I te grehe valja ispraviti radi njih, radi nas, a ne kobojagi radi tvog života posle smrti. Znam, dragi Đuka, da si ti oprostio svima. A ti nisi činio zlo nikome i nikada pa ti se nema šta oprostiti - zapisao je Poplašen.

U knjizi je prvi put objavljen i intervju sa piscem koji je vođen devedesetih godina prošlog vijeka, kada je Đuro, kako stoji u "Pomeniku", iz Beograda "pobjegao" u Banjaluku. Intervju je vodio Ranko Preradović i on je, kako je navedeno, bio namijenjen i poslat listu "Oslobođenje", gdje nikada nije objavljen. 

U djelu "Pomenik Đuro Damjanović" objavljen je i dio kritike o piščevoj knjizi "Jednodnevni dnevnik", koju je prvobitno u NIN-u 2. decembra 1984. godine objavio Igor Mandić, jedno od najvećih imena književne kritike i književnosti u regionu.

- Najbolji je prvi dio knjige, naime, putovanje vozom od Beograda do Zadra, pri čemu se pripovjedač ili zapisničar ponaša kao ravnodušna kamera. On putuje po sobi kupeu voza, koji se kreće, promatra saputnike i zuri kroz prozor. Dobrom ritmizacijom odlomaka, kao i njihovom unutrašnjom organizacijom, Damjanović postiže gotovo audio-vizuelni dojam putovanja. U ostalim dijelovima knjige pripovjedač se kroz prozor dnevnika još više naginje prema stilističkim postupcima "novog romana", postižući onu objektivnost gledanja koja može biti samo ograničeno privlačna. No, uvođenjem faktografskih elemenata, tj. imena osoba iz javnog i privatnog života on donekle rastače takav "otuđeni" stil, postižući zavidnu cjelovitost proze koja se još samo uslovno može nazvati romanom - zapisao je Mandić.

Iz Mandićevog zapisa generalno, kao i iz autobiografskih zapisa Đure Damjanovića, čak i oni koji dosad nisu čitali Đurinu poeziju i prozu mogu zaključiti da se snaga njegove književnosti ogleda u jeziku. O tome je pisao i Ranko Preradović Deda u jednom od mnogih tekstova o Damjanoviću.

- Veliki i vječiti putnik u jedinstvenom krugu. Proza i poezija su ga okivali u sebe, a promišljanje i esejistika dobro dolazili da se lakše diše, dok je jezik, zapravo, ovaj srpski, njegovo rođenje i postanje. I svih dvadesetak knjiga, koliko je objavio, temelje se u tom jeziku - zapisao je Preradović. 

Knjiga ima 118 strana, urednik je Miladin Berić, recenzent Drago Vrućinić, a naslovna strana i prelom su djelo Siniše Vidakovića.

PRIZNANjA

Nova knjiga je nastavak serije priznanja za djela pokojnog Damjanovića, koji je za života bio dosta skrajnut, a čiji je književni trag ostavio ogroman uticaj  na novije generacije umjetnika.

Izdavačka kuća Srpska književna zadruga iz Beograda prije dvije godine objavila je knjigu izabranih priča Đure Damjanovića "Golimjesto". Udruženje književnika Republike Srpske prije koju godinu obnovilo je nagradu sa njegovim imenom, a režiserka Milana Majar snimila je prošle godine film i mini-seriju o njemu pod nazivom "Magla u rukama".

Pratite nas na našoj Facebook i Instagram stranici i X nalogu.