"Tuđin: Zemlja": Čudovišta se uvijek vraćaju kući

LOS ANĐELES - Naučnofantastični film "Alien" iz 1979. godine iznjedrio je čitav filmski univerzum terora dubokog svemira nošen legendarnim taglajnom "U svemiru se ne čuje vrisak", da bi nakon 45 godina čudovišta iz dubokog svemira sletjela na male ekrane u seriji "Tuđin": Zemlja".

Serija predstavlja istorijski trenutak za franšizu "Osmi putnik" ("Alien"),  prvi put nakon devet filmova, uključujući i najnoviji "Osmi putnik: Romul" iz prošle godine, u režiji Fedea Alvareza, ovaj univerzum se seli na male ekrane. Prva dva filma, izvorni iz 1979. godine u režiji Ridlija Skota, i prvi nastavak iz 1986, koji potpisuje Džejms Kameron, smatraju se ne samo klasicima žanra već i remek-djelima sedme umjetnosti. Filmovi "Osmi putnik" i "Osmi putnik 2" ostvarenja su koja se i dan-danas drže podjednako dobro kao i na dan premijere, važe za nesporne klasike, a njihovu slavu nisu narušili ni brojni nastavci, prednastavci i krosoveri sa serijalom "Predator".

Bazirana na originalnom filmu Ridlija Skota, serija "Tuđin: Zemlja" u režiji Noe Haulija, premijerno je prikazala prve dvije epizode 12. avgusta na striming servisu "Hulu", uz odlične kritike i jako pozitivne reakcije publike.

Sa 39 recenzija, ima 90% pozitivnih ocjena na sajtu "Roten Tomatos" ,te 84 odsto pozitivnih ocjena na "Metakritiku", što je više nego dobar rezultat za projekat koji nastavlja franšizu od pet decenija trajanja.

Kritičar "Dejli Besta" Nik Šager napisao je da je serija ostvarenje sna jednog odanog obožavaoca, ostajući vjeran priči franšize, istovremeno je šireći na užasno inventivne načine. Sličan stav ima Alan Sepinval iz magazina "Roling Stone", koji piše da je Noa Hauli  učinio sa novom serijom slično kao i sa "Fargom", pretvorivši klasičan i voljeni film u dugotrajnu, nagrađivanu antologijsku seriju, oblikovanu u nešto uzbudljivo, čudno i iznenađujuće. Novinar Džejms Dajer iz "Impajera" dao je prvoj sezoni pet od pet zvjezdica, hvaleći njeno istraživanje prirode svijesti, smrtnosti i čovječanstva.

Projekat je u razvoju od 2019. godine, a nakon godina iščekivanja ljubitelji naučne fantastike moći će ovog ljeta da uživaju u novom prikvelu kultne franšize, ali za razliku od prethodnih filmskih izdanja, ova priča će se odvijati na samoj planeti Zemlji uz uznemirujuće pitanje: "Šta ako bi vanzemaljci, koji su proveli 46 godina plašeći nas, sišli na Zemlju?"

Radnja je smještena u budućnost, kada Zemljom vlada pet megakorporacija: Prodidži, Vejlan -Jutani, Linč, Dinamik i Trirshold. Ljudi, kiborzi (ljudi koji imaju vještačke dijelove tijela) i sintetika (napredni roboti sa vještačkom inteligencijom) koegzistiraju u tehnološkom svijetu budućnosti. U fokusu priče je Vendi (Sidni Čendler), prvi prototip revolucionarne vrste, hibridno biće koje spaja humanoidno sintetičko tijelo sa ljudskom svjesnošću iza koje stoji kompanija Prodidži, predvođena ambicioznim tehnološkim vunderkindom Boom Kavalierom (Semjel Blenkin u inspirativnoj ulozi kralja tehnološke industrije koji izgleda jako poznato). Kada se misteriozni svemirski brod "USCSS Maginot" sruši na Zemlju, Vendi i grupa vojnika nailaze na novu vrstu prijetnje, vanzemaljske entitete koji su strašniji nego što iko može da zamisli.

Cijenjeni scenarista i režiser Noa Houli u nekoliko intervjua, istakao je da svoju priču vraća bazičnim podešavanjima i retro-futurizmu originalnih filmova.

- Razgovarao sam dugo sa Ridlijem Skotom o mnogim, mnogim elementima serijala, uključujući i vezu sa prethodnicima, ali na kraju sam odlučio da se odvojim i napustim ideju biološkog oružja iz filma "Osmi putnik: Prometej"  kao centralni element priče, jer mi je više prijao zaplet iz originalnih filmova, polazeći od početne ideje koju je Ridli odbacio na kraju filma, o čudovištu koje pobije sve članove Nostroma i kreće na planetu Zemlju - rekao je Hauli.

Za ljubitelje preciznosti,  hronološki se priča odvija u 2120. godini, samo nekoliko godina prije lansiranja svemirskog broda "USCSS Nostromo" u originalnom filmu iz 1979. godine i oko 60 godina prije vremena prikazanog u nastavku Džejmsa Kamerona iz 1986. godine, a kako autor ističe držao se retro futurizma prvih filmova.

- Recimo samo da se klimatske prognoze ostvaruju. To je toplija i vlažnija planeta. Ako samo ekstrapoliramo gdje smo sada, mnogo više je vođeno korporacijama nego demokratijama. U velikoj mjeri je to upleteno u takmičenje za tehnološku superiornost. Priroda moći je da na kraju, može postojati samo jedna. Dakle, na tom nivou smo usred bitke za to ko ima moć u ljudskoj rasi - rekao je Hauli.

Nova počinje scenom poznatom svim ljubiteljima ove legendarne naučnofantastične horor filmske franšize, posada disfunkcionalnih radnika budi se iz produžene hibernacije u prostranom svemirskom brodu. Posada "USCSS Maginot" radi za Vejland-Jutani, istu korporaciju koja je vodila sve u tim ranijim filmovima na misiji sakupljanja vanzemaljskih vrsta i postaje očigledno da je Hauli stvorio seriju koja je, barem djelimično, podsjećanje na najbolje elemente originalna dva filma. Prostor gdje se okuplja "Maginotova" posada jako podsjeća na trpezariju u kojoj je vanzemaljski Ksenomorf eksplodirao iz prsa Džona Hurta u prvom filmu, a kada se njihov brod sruši na Zemlju, jezivi vanzemaljci izlaze iz svojih kaveza i počinje vrištanje koja se ovaj put jasno čuje.

- Donekle je  serija kao i originalni film usmjerena na žene. Lik Vendi  je neko ko pokušava da shvati koja je njena uloga u ovom svijetu i, na nekom nivou, postavlja vječno pitanje, da li čovječanstvo zaslužuje da preživi? Sidni glumi donekle nevin lik koji pokušava da se snađe sa dvije vrste čudovišta. Jedno je ljudsko, a drugo je iz svemira,. na publici je da odluči koja je vrsta gora - jasan je Hauli.

Kako on ističe, on nije imao dileme kao veliki fan kada je dobio priliku da stane iza serije, jer je to nešto što želi od prvog gledanja filma.

- Postoji nešto posebno u tome kada svojim očima vidite Ksenomorfa u divljini Zemlje i kad to vidite, te noći ćete zaključati vrata - jasan je Hauli. Serija ima ukupno osam epizoda, a ostale stižu u ritmu emitovanja jednom sedmično.

Autor

Autor serije Noa Hauli, najpoznatiji je po franšizi "Fargo", televizijskom rimejku kultnog filma "Fargo" braće Koen sa četiri odlične sezone.

Osim režije Hauli se bavi pisanjem i muzikom,  a pored "Farga" (2014 -2024) kreirao je seriju "Legion" (2017 - 2019), napisao scenario za film "Alibi" (2006) te napisao i režirao film "Lusi na nebu" (2019). Takođe je napisao šest romana "Zavjera visokih muškaraca" (1998), "Tuđa vjenčanja" (2004), "Udarac" (2008), "Dobri otac" (2012), "Prije pada" (2016) i "Himna" (2022), te publicističko djelo "Fargo: Ovo je istinita priča" (2019).

Pratite nas na našoj Facebook i Instagram stranici i X nalogu.