Šezdeset godina filmskog klasika Alfreda Hičkoka: “Psiho” preokrenuo horor i smanjio cenzuru

Milanka Mitrić
Šezdeset godina filmskog klasika Alfreda Hičkoka: “Psiho” preokrenuo horor i smanjio cenzuru

Osvrćući se na istoriju svjetskog filma, na sve kritike, knjige, liste, dokumentarce i tekstove posvećene filmovima, psihološki triler Alfreda Hičkoka “Psiho” naći će se u svima, kao značajno ostvarenje svog perioda koje je otvorilo put za filmove sličnog žanra u budućnosti.

Psihološki horor, urađen na hičkokovski način, svijetu filma donio je brojne značajne momente, te ga i danas mnogi smatraju jednim od najboljih i najznačajnijih filmova ikad snimljenih. Podvojena ličnost, tanka linija između dobra i zla u čovjeku, bježanje od realnosti samo su neki od značajnih momenata prikazanih u ovom ostvarenju.

Film “Psiho” premijerno je prikazan 16. juna 1960. godine (Teatar “DeMille”), dok je nešto kasnije, tačnije 8. septembra prikazan u cijeloj Americi.

Radnja filma bazirana je na istoimenom romanu autora Roberta Bloka, i zločinima serijskog ubice Eda Gina iz Viskonsina, objavljenom godinu  dana ranije. Ovo horor ostvarenje jedan je od pionira podžanra horora - slešera. U glavnim ulogama glumili su Entoni Perkins, Dženet Li, Džon Gavin i drugi. Priča je vezana za sekretaricu Marion Krejn, koja bježeći s ukradenim novcem odsjeda u “Bejts motelu”, kojeg vodi Norman Bejts.

- Nekoliko stvari koje su mi se svidjele, oko tog filma, a koje su kasnije utabale put mnogim drugim filmovima. Svidjelo mi se to što je Hičkok to uradio sam. Odlučio je, da za razliku od prethodnih filmova koje je radio da uloži svoje pare koje je zaradio, zato što studiji nisu htjeli da se igraju sa tako provokativnom temom i sa pojavljivanjem scena  koje su na ivici cenzure. On je čak imao mnogo problema sa cenzurom, prije nego što je uspio da izda. On je, kako su ga zvali “stari lisac” uspio to da riješi - ispričao je za “Glas Srpske” montažer, animator, producent, profesor na Akademiji umjetnosti Univerziteta Mladen Đukić, govoreći o uticaju “Psiha” na svijet filma.

Prema njegovim riječima, Hičkok je svojim radom, pogotovo na ovom filmu, utabao stazu drugima, te dao doprinos smanjivanju cenzure na filmu.

- Svima je najpoznatija scena ubistva pod tušem, koja je citirana mnogo puta, i sama scena, a i muzika. Čitav film i ta scena su mnogo uticali na buduće generacije ljudi koji se bave filmom. Cijeli film je probio dosta tabua, pojavljivanjem malo više nagih ljudi u scenama, poigravanjem sa hororom, pokazivanjem podijeljene ličnosti. Bilo je problematično to što je glavna junakinja na početku prikazana kako spava u krevetu sa muškarcem koji nije njen muž, što je tada bilo nezamislivo. Cenzura je to dosta pratila i nije dozvoljavala takve stvari. Taman tih godina Holivud je počeo da popušta sa cenzurom koliko smije da traje poljubac i slično. Hičkok je bio čovjek koji je svojim filmom razbio te stvari koje su cenzurisane - dodaje Đukić.

Isto tako, istakao je i značaj što je film koji je tako nezavisno urađen, postao blokbaster.

- Do tada su blokbastere pravili studiji koji su to radili po uobičajenim formulama, pa se ulagalo u marketing. Što se ovog filma tiče, bilo je djelimično drugačije, zato što je Hičkok to uradio sa svojim parama. Kružila je legenda da je otkupio skoro sve knjige od autora kojim je inspirisan film kako ljudi ne bi mogli unaprijed da saznaju priču i kako neko drugi ne bi uzeo prava i došao na ideju da snimi film – objasnio je Đukić.

Pored mnogih momenata kojima je Hičkok na svjetsku kinematografiju uticao stvarajući “Psiha” (rađenog po scenariju Džozefa Stefana), on je, na neki način, promijenio i oblik gledanja filmova u bioskopskim salama.

- On je uveo uslov da, ako će neko da distribuira njegov film, da se moraju zaključati vrata nakon početka filma. Nije želio da gledaoci propuste početak, koji je, prema njegovim riječima - kaže Đukić.

Iako je u pitanju horor (slešer), “Psiho” je dao “vjetar u leđa” drugim hororima koji su nastajali u vremenu nakon Hičkoka.

- Možda neke stvari u filmu nisu bile prvi put urađene, ali su utabale mnogo toga za buduće ljude koji su to radili, na stranu i to što je to bio horor, slešer, gdje imamo ubicu s nožem itd. Čitav jedan žanr je kasnije proistekao iz “Psiha” i sličnih filmova, ali bez toga ne bi bilo “Petka 13”, ne bi bilo “Straha u ulici brestova”. Hičkok je bio vješt oko toga da snimi film  iz više uglova, da montažno usavrši scenu, recimo tu scenu ubice pod tušem itd. Film je stoga i kvalitativno značajan, ne samo kao blokbaster - zaključuje Đukić.

Serija

Jedna od najnovijih adaptacija inspirisana ovim filmom je serije “Bejts motel” koja je prikazivana u periodu od 2013. do 2017. godine. Priča je fokusirana na život Normana Bejtsa, a  radnja je smještena u period prije radnje u “Psihu”.

Zanimljivosti

* Scena u kupatilu traje 45 sekundi, a sniman je sedam dana iz 17 različitih uglova.

* Hičkok je prava na adaptaciju romana Roberta Bloka otkupio za 9.000 dolara, a kasnije je kupio sve primjerke romana do kojih je mogao da dođe, da bi spriječio čitaoce i gledaoce da saznaju kraj filma.

* Prije početka snimanja filma, glumci i ekipa koja je radila na filmu, morali su da obećaju da neće nikome reći nijedan dio priče.

* Glumci do samog kraja nisu znali kakav je završetak filma.

* Marion Krejn u prvoj pojavi nosi bijeli grudnjak jer je Hičkok želio da prikaže njenu anđeosku stranu. Nakon što ukrade novac, prikazan je scena u kojoj nosi crni grudnjak. Na taj način, Hičkok je prikazao zlobu i loše radnje koje je učinila. Nakon krađe novca, ona nosi i crnu torbu, dok je ranije nosila bijelu.

* Roman na kojem je bazirana radnja “Psiha” inspirisan je pričom o serijskom ubici Edu Ginu, koji je inspirisao i radnju filmova poput “Kad jaganjci utihnu” (1991) i “Teksaški masakr motornom pilom” (1974).

* Entoni Perkins i Dženet Li izjavili su da bi radije da ostanu zauvijek vezani za svoje uloge i povezivani sa svojim likovima u ovom filmu i upamćeni po ovom filmskom klasiku, nego zauvijek zaboravljeni.

* Zvuk noža koji probada meso bio je u stvari zvuk noža koji probada dinju.

* “Psiho” je Hičkokov film koji je ostvario najveću zaradu od svih filmova koje je radio.

* Scena u kojoj Merion baca pocijepani papir u ve-ce šolju napravila je presedan u budućim filmovima, jer je tada prvi put prikazana scena šolje u krupnom planu.

Pratite nas na našoj Facebook i Instagram stranici i Twitter nalogu.

© AD "Glas Srpske" Banja Luka, 2018., ISSN 2303-7385, Sva prava pridržana