“Argo” Bena Afleka osvojio “Oskara” za najbolji film, Ang Li najbolji reditelj FOTO

Agencije 25.02.2013 08:00

Foto: “Argo” Bena Afleka osvojio “Oskara” za najbolji film, Ang Li najbolji reditelj FOTO

Los Anđeles - Triler o krizi sa taocima u Iranu, „Argo” Bena Afleka, osvojio je „Oskara” za najbolji film, dok je Ang Li bio iznenađujući pobjednik u kategoriji za najboljeg reditelja (za „Pijev život”), pobjedivši favorita Stivena Spilberga, prenose agencije.

- Postoji još osam odličnih filmova koji su s pravom mogli da budu ovde gdje smo mi - kazao je Aflek, producent i reditelj filma, odajući priznanje nominovanim kolegama.

Bio sam ovde prije nekoliko godina, dodoao je, i nisam imao predstavu o tome šta radim.

- Izašao sam i nikada se nisam nadao da ću se vratiti na ovu scenu. Ali, nije važno koliko se puta sapletete u život, sve dok znate kako da ustanete - kazao je Aflek preuzimajući nagradu.

On je zahvalio svim svojim saradnicima, američkim vojnicima i saradnicima u Iranu ali i svojoj supruzi, glumici Dženifer Garner.

Osim ovoga, „Argo” je osvojio i priznanja u kategoriji adaptiranog scenarija i montaže.

Očekivani trijumf „Arga” bio je kulminacija 85. dodjele nagrada Američke akademije za film i TV koja će biti upamćena po najvećem iznenađenju u svojoj istoriji – pojavljivanju Mišel Obame uživo iz Bijele kuće koja je najavila nominovane za film godine i proglasila pobjednika.

Tajvanski reditelj Ang Li pobijedio je favorizovanog Spilberga u nadmetanju za režiju u kontroverznoj godini za ovu kategoriju jer su četiri velika imena izostavljena sa liste nominovanih.

- Ovo moram da podjelim sa svima koji su radili sa mnom. Zaista vam hvala što ste vjerovali u ovu priču, i krenuli sa mnom u avanturu, Janu Martelu što je napisao ovu nevjerovatnu priču... Ne bih mogao da snimim ovo bez Tajvana, hvala mojoj zemlji - kazao je Li.

Zanimljivo je da je film osim režije, nagrađen mahom u „tehničkim” kategorijama, ali su se tokom šetnje na crvenom tepihu javile grupe protestanata sa tvrdnjama o navodnoj zloupotrebi radi saradnika angažovanih na specijalnim efektima.

„Pijev život” osvojio je ukupno četiri nagrade (najviše od svih): još i za originalnu muziku, kameru i specijalne efekte.

Film „Vozeći gospođicu Dejzi” iz 1990. bio je posljednji put proglašen za najbolji film iako njegov reditelj nije nominovan.

Danijel Dej-Luis ušao je u istoriju kao prvi glumac koji je osvojio tri „Oskara” za glavnu ulogu.

Ovoga puta zlatna statueta mu je pripala za veličanstvenu izvedbu američkog predsjednika Abrahama Liknolna u Spilbergovom „Linkolnu”.

- Zaista ne znam kako se sve ovo desilo - kazao je glumac koji ima dvojno državljanstvo – britansko i irsko.

U veoma tijesnoj trci za najbolju glumicu Dženifer Lorens pobijedila je „za dlaku” Džesiku Čestejn i Emanuel Rivu zahvaljujući ulozi drske mlade udovice u romantičnoj komediji „U dobru i u zlu” Dejvida O. Rasela.

Prema očekivanjima, u kategoriji epizodne uloge trijumfovala je En Hatavej za lik Fantine u muzičkoj adaptaciji „Jadnika” Viktora Igoa.

Ostvarilo se. Nadam se da ćemo jednoga dana, u bliskoj budućnosti, nesrećne sudbine poput Fantinine naći samo u pričama, ne i u stvarnom životu - kazala je ona gledajući u zlatnu statuetu.

„Ljubav” austrijskog reditelja Mihaela Hanekea, srceparajuća priča o bračnom paru osamdesetogodišnjaka, najbolji je film van engleskog govornog područja.

Još jedan Austrijanac, Kristof Valc, pobijedio je u kategoriji sporedne muške uloge.

On je svog drugog „Oskara” (prvog je osvojio 2010. za „Prokletnike”) dobio za ulogu ekscentričnog zubara i lovca na ucjenjene glave u „Đangovoj osveti” Kventina Tarantina.

„Đango” je Tarantinu donio i nagradu za originalni scenario.

Najbolji animirani film je „Hrabra Merida”, priča o odvažnoj škotskoj princezi.

O nagradama je odlučivalo 5.800 članova Američke akademije za film i nauku.

Glumica Hali Beri, Oskarovka i jedna od Bond djevojka, najavila je specijalni omaž serijalu o agentu 007 koji bioskopske dvorane puni već pola vijeka.

U tu čast, dodjeli je nastupila legendarna Širli Bejsi koja je u dugoj zlatnoj haljini moćnim glasom izvela jedan od 007 hitova, pjesmu „Goldfinger”, mameći aplauze i ovacije.

Svojih pet minuta slave imao je i plišani medvedić Ted koji je se Markom Volbergom pojavio kao prezenter.

Njegova šala na račun veza između jevrejske zajednice i uspjeha u Holivudu prošla je uz više uzvika nego osmjeha, ali je zato na insistiranje da otkrije gdje se okupljaju zvijezde radi raskalašnog druženja nakon dodjele dobio odgovor, u kući Džeka Nikolsona, i brojne aplauze.

Višesatnu ceremoniju ove godine obilježila je i muzika.

Poseban omaž priređen je u čast ponovnog uzleta mjuzikla, pa je tako na sceni nastupila Ketrin Zita Džons izvodeći „All That Jazz” iz Oskarom nagrađenog mjuzikla „Čikago”, dok je ekipa filma „Jadnici” izvela miks svojih pjesama stopljenih u numeru „One Day”.

Trenutak je ipak „ukrala” Dženifer Hadson trijumfalnom interpetacijom balade „I'm telling you I'm not going” iz filma „Djevojke iz snova”.

Nastup na dodjeli Oskara kao svoj povratak iskoristila je britanska zvijezda Adel koja je otpjevala nagrađenu numeru „Skyfall” iz istoimenog filma, dok je Nora Džons predstavila pjesmu iz filma „Everybody Needs a Best Friend” iz filma „Ted”.

Poslije takođe duže pauze, bar kada je nastup na ovoj filmskoj svečanosti u pitanju, veče je uljepšala i Barbra Strejsend pjesmom „The Way We Were” u čast svih onih iz filmskog svijeta koji su preminuli tokom protekle godine, a prije svega u čast nagrađivanog kompozitora Marvina Hamliša.

Iako se, kada je objavljen spisak nominacija, naziralo da će ova dodjela Oskara proteći u znaku američkog patriotizma, to se nije u poptunosti ostvarilo.

Jedan od favorita, Spilbergov film o Linkolnu je od dvanaest nominacija dobio svega dvije nagrade - za glumca i scenografiju.

Priča „00.30 – Tajna operacija” Ketrin Bigelou o hapšenju Osame bin Ladena uprkos pohvalama američke kritike dobila je nagradu samo za montažu zvuka.

S druge strane, iako nesumnjivo kvalitetni, filmovi „Zvijeri južnjačkih divljina” i „Ljubav” zbog neuklapanja u holivudske standarde, od početka su proglašeni poptunim autsajderima.

Konačni utisak jeste da je godina za nama bila plodna kada su filmovi u pitanju, ali teško da će neko od ovih ostvarenja postati filmski klasik koji će se dugo pamtiti.