Foto: GS
TREVIZO - Legendarni italijanski dizajner filmskih plakata Renato Kazaro, poznat po ručno izrađenim umjetničkim djelima koja je stvarao za filmove, uključujući "Za šaku dolara", "Konan varvarin" i "Rambo", preminuo je u 89. godini života.
Kultni umjetnik preminuo je u svom rodnom Trevizu u Italiji nakon što je nekoliko dana ranije primljen sa bronhopneumonijom.
Rođen 26. oktobra 1935. godine, Kasaro je kao dijete postao fasciniran bilbordima i pokušavao je reproducirati slike umjetnika poput Amerikanca Normana Rokvela i njegovog zemljaka Anđela Ćezalona.
Kao tinejdžer crtao je postere na zidovima lokalnog bioskopa "Garibaldi" u zamjenu za karte. Kazaro je dobio posao litografskog šegrta i godinu dana je radio kao ilustrator u Rimu prije nego što je otvorio vlastiti studio u 21. godini života.
Među njegovim prvim profesionalnim filmskim plakatima bili su oni za izdanje filma Alana Dvejna "Pijesak Ivo Džime" (1949) i za italijanske filmove "Romeo i Julija" i "Dva plava oka" iz 1955. godine.
Sa porastom popularnosti špageti vesterna, kreirao je brojne postere za ovaj žanr, a jedan od njih je bio za film Serđa Leonea "Za šaku dolara" (1964), u kojem je glumio Klint Istvud, a koji je u velikoj mjeri pomogao tom filmu da postane svjetska senzacija. Zatim se ponovo udružio sa italijanskim rediteljem za filmove "Zovem se niko" (1973) i "Bilo jednom u Americi" (1984).
- Ključ uspješnog postera je uhvatiti bitno, taj trenutak, taj pogled, taj stav, taj pokret koji govori sve i sažima cijelu priču. To je težak dio. Ne možete varati. Ne možete obećati nešto što ne postoji - rekao je Kazaro.
Takođe, Kazaro je pomogao da bodibilder Arnold Švarceneger postane poznat u Holivudu svojim posterom za film "Konan varvarin" (1982) koji je producirao Dino de Laurentis, a dizajnirao je i postere za glumčeve filmove "Red Sonja" (1985), "Trkač" (1987), "Totalni opoziv" (1990), "Terminator 2: Sudnji dan" (1991), kako je rekao, na sopstveno zadovoljstvo.
- Švarceneger je bio savršen čovjek za slikanje. Imao je oštar izraz lica. Lice mu je bilo poput skulpture. To mi je bilo pravo zadovoljstvo - oduvijek sam imao slabost prema herojima - rekao je Kazaro.
Glumac Silvester Stalone, još jedna herojska figura u Holivudu, rekao je da je Kazaro osvojio njegovu dušu posterima za filmove, među kojima su bili i filmovi o Rambu kao i filmovi "Iza brave" te "Alpinista".
Jedan od njegovih omiljenih komada bio je onaj za Luka Besona "Nikita" (1990), a radio je i sa Bernardom Bertolučijem na filmu "Posljednji car" (1987), sa Dejvidom Linčom na "Dini" (1984) i "Divljem srcu" (1990) te s Robom Rajnerom na "Princezi nevjesti" (1987). Njegov životopis takođe uključuje ilustracije za filmove "Fleš Gordon" (1980), "Poštar uvijek zvoni dvaput" (1981), "Oktopusi" (1983), "Beskrajna priča" (1984), "Anđeosko srce" (1987), "Ples s vukovima" (1990). Nakon dugog perioda u Španiji i Njemačkoj prije otprilike deset godina vratio se da u svoj rodni grad da u njemu živi i radi. Dokumentarni film o njegovom životu "Posljednji filmski slikar" objavljen je 2020. godine.
TARANTINO
Kazaro je prestao dizajnirati postere 1998. godine, kada su se studiji okrenuli od ručno crtanih umjetničkih djela i počeli koristiti fotošop i druge digitalne alate.
Ipak, vratio se poslu na molbu Kventina Tarantina, koji je tražio od njega postere za fiktivni špageti vestern sa Rikom Daltonom (Leonardo Dikaprio) u glavnoj ulozi za film "Bilo jednom... u Holivudu" (2019). Tarantino mu je kasnije poslao potpisanu fotografiju Dikaprija uz jedan od postera.
- Hvala Vam puno što ste ukrasili moj film. Oduvijek ste mi bili omiljeni ilustrator - napisao je Tarantino.
Pratite nas na našoj Facebook i Instagram stranici i X nalogu.