Nina Zavila o izložbi "Između cveta i krila": Umjetnost koja traži povratak ljudskosti

U izvesnom smislu se može govoriti o tematskim i simboličkim poveznicama, odnosno o kontinuitetu mog interesovanja za ornitološke figuracije. Jasno, medij je različit, različita su i estetska i narativna izvorišta. "Mit o ptici" je zasnovan na crtežu realizovanom u enciklopedijskom maniru sa poetičnom tvrdnjom da je ugroženost ptica zapravo ugroženost ljudi.

Rekla je ovo za "Glas Srpske", akademska grafičarka i umjetnica Nina Zavila povodom svoje nove izložbe "Između cveta i krila" koja će biti otvorena danas u 19 časova u Studentskom kulturnom centru UNIBL, komentarišući ujedno vezu koja postoji između njene prethodne izložbe "Mit o ptici" i nove izložbe "Između cveta i krila". Mlada umjetnica ističe da se estetski motivi ciklusa kriju u međuprostoru folklora i bajke.

- Rad "Između cveta i krila" je estetski u domenu folklora i bajke. Dakle nešto sasvim suprotno od enciklopedije. Ovde je reč o grafičkim listovima koji prikazuju takozvane folk ptice, svedenih oblika, sa sintetisanim floralnim detaljima. Estetski, to su ptice koje dolaze iz naivne mašte, iz nevinog osećaja ptice. Ptice su tu otelotvorenje nežnosti, one su glasnici bogova, oličenje mudrosti i spoznaje. Kroz njihovu vizuelnu interpretaciju, njih kao simbola prelaza, istražujem mogućnost da se intimna, subjektivna iskustva prevedu u univerzalni likovni jezik koji omogućava povezivanje lične memorije sa kolektivnim i arhetipskim značenjima, rekla je Zavila.

GLAS: A gdje se nalaze razlike između ova dva ciklusa koji kako kažete imaju oragansku vezu, ali je "Mit", svakako iskorak u odnosu na prethodnu seriju radova.

ZAVILA: Ako bi smo mogli reći da "Mit o ptici" postavlja ekološka pitanja tražeći humanističke odgovore, onda možda možemo reći da "Između cveta i krila" traži humanističke odgovore analizom estetsko kulturoloških pitanja. Između simbola "cveta" i "krila" se pre svega nalazi moje "ja" sa folklorom koji osećam, doživljavam i predstavljam kao svoj, sa estetskom i antropološkom analizom i namerom da za publiku otvorim taj prostor "Između cveta i krila",

GLAS: U ranijim razgovorima ste naglasili da je Vaše trajno opredjeljenje čovjek, iako su Vaši motivi najčešće priroda i životinje. Kako je čovjek smješten u taj prostor "između cveta i krila"?

ZAVILA: Veoma intimno, zapravo. Mislim, smešten je u  to "ja", koje sam ranije pomenula. Poetski govoreći "Između cveta i krila" označava prostor tišine i prelaza, mesto gde se ukrštaju uzlet i ukras, zemlja i vazduh, pamćenje i težnja. Ptice su ovde simboli, čuvari sećanja, snova i zavičajnih vidika. Zavičaj i folklor su neraskidivo povezani. Izvorište svakog folklora je čovek i čovekova potreba da umetnički izrazi svoje težnje i kulturu. Eto tu je smešten čovek u nekom opštem, objektivnom smislu. Vrlo je zanimljivo to pitanje o antropologiji folklora, znate. To je ujedno istorijsko, sociološko, kulturno i estetsko pitanje.

GLAS: Zanimaju Vas sloboda, odnos čovjeka prema prirodi i potreba za očuvanjem ljudskog dostojanstva. Koliko umjetnost danas zaista može pokrenuti svijest i emociju kod publike?

ZAVILA: Može mnogo, ali to nije lako postići i to zavisi od objektivnih okolnosti i snage subjektivne kreativnosti, od svesti kolektiva ili pokreta čiji je deo. Za mene je važna ta težnja da vas umetnost dodirne, makar estetski, ako ne etički i emotivno. Ne mora da daje eksplicitne odgovore, ili da se bavi nekim velikim temama, ali može da nas uputi da osetimo da smo ljudi, pa onda i da preispitamo sopstvenu odgovornost prema drugima i svetu oko sebe, to je korak dalje. Ja verujem u umetnost koja teži da probudi saosećanje prema nekome ili nečemu koga inače ne bismo primetili ili doživeli, koja nas podseti da priroda ne sme da bude tek puki resurs nego da je živi sistem kojem pripadamo, koja nas podseća da smo društvena bića i da nas taj odnos prema drugima u stvari određuje kao ljude. Da se rukovodimo opštim, a ne privatnim interesima. Tada umetnost postaje više od pukog izraza, ona postaje prostor susreta, razvoja svesti i moguće promene na bolje. Mislim da danas, možda više nego ikad, umetnost ima veoma važnu ulogu, da vrati čoveka i ljudskost u centar pažnje, da otvori prostor za pitanja o tome kako zaista želimo da živimo.

GLAS: U ranijim intervjuima ste govorili o zavičaju kao prostoru za koji su vezane naše emocije i sjećanja. Da li se motiv zavičaja i dalje provlači kroz Vaše stvaralaštvo, možda i nesvjesno?

ZAVILA: Apsolutno da. Upravo ovom izložbom gradim jedan vizuelni jezik kojim povezujem folk nasleđe sa ličnom mitologijom.

GLAS: Jedna od Vaših ranijih izložbi posvećenih Fridi Kalo gostuje ovih dana u Bijeljini, kako Vam sa ove distance djeluje taj autorski ciklus i koliko su Vaše umjetničke vizije meksičke slikarke dobile na univerzalnosti svojim životom pred publikom?

ZAVILA: Frida je dugo deo mog stvaralačkog života i sada kada se okrenem na čitav proces i konačan rezultat stvaranja tog ciklusa, mogu samo reći da danas, možda još i jače nego pre godinu dana, ona govori glasnije i borbenije, a simboli i ključevi koji su prikazani na skoro svakom radu pronalaze svoj put do publike, pogotovo mlađe, koja ispituje, preispituje i traži odgovore na dešavanja oko nas, ali i neka dešavanja u sebi samima. Svaka od Frida iz ciklusa "47" nije samo Frida, ona je svako od nas ponaosob. Imala sam divno iskustvo vođenja kroz izložbu za učenike Muzičke škole i Gimnazije u Bijeljini, bilo mi je vrlo impresivno videti kako ti mladi ljudi gledaju na Fridu i sve vezano za nju. Čini mi se da ona kao simbol borbe samo raste.

GLAS: Kada biste morali "jednom" rečenicom opisati izložbu "Između cveta i krila", šta biste voljeli da ona kaže publici?

ZAVILA: Iskoristiću jedan deo teksta koji je za ovu izložbu pisao prof. Milan Krajnović, "Ptica i cvijet – objedinjeni simbol koji u sebi sažima lično i univerzalno, a svojom lakoćom i pristupačnošću pronalazi put do srca i uznosi ga ka visinama; ona donosi maslinovu grančicu poslije potopa tako postajući simbolom mira među ljudima i mira čovjeka samoga sa sobom."

GLAS: Za kraj, živimo u vremenima nezhvalnim za planiranje, ali kakvi su dalji autorski planovi nakon otvaranja "Između cveta i  krila" i šta je ono što vas privlači u kretaivnom smislu?

ZAVILA: Ideje o budućim projektima još uvijek razvijam, ali mogu Vam reći da ono što me privlači, nevezano za tehniku, jesu teme koje pokreću pitanja o socijalnoj pravdi, empatiji i odnosu čoveka prema prirodi, jer mislim da su to pitanja koja suštinski određuju kakvo ćemo društvo postati i kakve ćemo vrednosti ostaviti iza sebe.

Pratite nas na našoj Facebook i Instagram stranici i X nalogu.