Izložba „Velikani imena malih ekrana“ živopisni portreti glumaca

Željka Domazet
Dodaj glassrpske.com kao Google izvor
Foto: Izložba „Velikani imena malih ekrana“ živopisni portreti glumaca

ISTOČNO SARAJEVO-Izložba „Velika imena malih ekrana“, autora Slaviše Vreće otvorena je večeras u Kulturnom centru Istočno Novo Sarajevo, a donosi seriju portreta posvećenih glumcima, urađenih u tehnici grafitne i hemijske olovke u stilu realizma i hiperrealizma.

Vrećo je rekao da su ovi portreti nastajali od 2 012. godine do 2 026. godine, da je izložba retrospektiva jednog vremena glumaca koje smo imali priliku da gledamo na malim ekranima i pozorišnim daskama.

-Portreti su rađeni u realisatičnom stilu koji graniči sa hiperrealizmom. Generalno trudim se da izbjegavam taj hiperrealizam jer se u njemu  gubi likovnost, odnosno hiperrealizam ispadne kao fotografija, a fotografija i likovna umjetnost nisu jedno te isto- pojasnio je Vrećo.

Vrećo je dodao da su portreti urađeni u A5 formatu , a taj crtež je uokviren u A3 format  po slobodnoj volji umjetnika da portret može da diše.

-Sam naziv izložbe je subjektivan jer ono što je meni veliko ime, možda nije nekome drugom- napomenuo je Vrećo.

U Kulturnom centru izloženo je 26 portreta  od kojih je 21 rad uokviren u A3 format, a pored toga je i pet minijatura za koje Vrećo kaže da su urađene „brzinski“.

-Svaki portret počinjem od očiju i radim ga  i do 30 sati i svaki put se vraćam iznova na njega.Opredijelio sam se za portret jer smatram da je taj motiv  likovne umjetnosti totalno zapostavljen i samim tim ih vraćam u život. Što se tiče portreta nije mi samo cilj da donesem fizički izgled te osobe koju portretišem, nego i psihološku dubinu. Kad gledamo te portrete imamo osjećaj da oni komuniciraju verbalno ili neverbalno sa nama- naglasio je Vrećo.

On je naveo da voli film i da mu je ovih 26 portreta glumaca omiljeni glumci.

-Ne baš svi ali uglavnom jesu. Gledam filmove i volim da jednu temu odradim od početka do kraja. Ovaj rad je vrlo ekonomičan jer su portreti rađeni u grafitnoj olovci, hemijskoj olovci, a okviri su takođe ekonomični tako da ove slike možemo bez problema transportovati iz grada u grad - istakao je Vrećo.

Vrećo kaže da će publika u Istočnom Sarajevu u skorije vrijeme moći da pogleda i   izložbu koja je posvećena jugoslovenskoj rok muzici.

-Kada je riječ o likovima koje portretišem valja dodati da je u Srbiji bila izložba poput ove koju je radilo više umjetnika, a čini mi se da sam ja jedini koji individualno obradio tu temu- naveo je Vrećo i podsjetio da je ova izložba bila otvorena u februaru u Foči, sada u Istočnom Novom Sarajevu i da će svoj put nastaviti u Goraždu i da je planirano da u septembru bude otvorena i u Muzeju Republike Srpske.

Vrećo je otkrio da se sem likovne umjetnosti bavi i poezijom, fotografijom i gitarom.

Publika u Kulturnom centru izložbu može pogledati do 20. aprila.

Likovni rukovodilac Kulturnog centra Miloš Popović rekao je da i pored toga što primarno nisu usmjereni za promociju likovne kulture, nastoje da i u uslovima koje posjeduju publici prezentuju i ovu vrstu umjetničkih djela.

-Galerijskom prostoru se nadamo i očekujemo da ćemo ga dobiti u dogledno vrijeme, a do tada imamo prepoznatljive likovne aktivnosti, Likovnu kolonijui likovne radionice i  već smo afirmisali likovnu scenu i ovdje smo doveli neka već prepoznatljiva imena kroz Likovnu koloniju. To je prepoznato i već nam se javljaju umjetnici sami i izražavaju želju da izlažu kod nas- rekao je Popović.

Popović je za Vreću rekao da je riječ o svestranom umjetniku koji se bavi pisanjem poezije , fotografijom i da svemu tome pristupa sa velikom ljubavlju , te da je već desetak godina upoznat sa njegovim radom.

-Vrećo ima vrlo suptilan pristup svakom radu i vidi se velika željaѕ za istančanim suptilnim radom- ocijenio je Popović .

On je dodao da se godišnje u Kulturnom centru organizuje nekoliko samostalnih izložbi  i da se nada da će dobiti i galerijski prostor što bi u likovnom smislu bio veliki napredak.
- Kroz naglašen kontrast, preciznost i psihološku dubinu, radovi ne prikazuju samo prepoznatljiva lica sa malih ekrana, već i unutrašnja stanja i emocije koje stoje iza slave. Svaki portret predstavlja pokušaj da se uhvati trenutak intime - onaj koji kamera često ne vidi, ali umjetnost pamti – ocijenjeni su radovi umjetnika Vreće.
Slaviša Vrećo rođen je u Foči 1991. godine. Aktivno se bavi slikarstvom i do sada je realizovao osam samostalnih izložbi. Svoje radove izlagao je u Foči, Sarajevu, Istočnom Sarajevu, Goraždu i Banjaluci.

Pratite nas na našoj Facebook i Instagram stranici i X nalogu.