Najnovijim mjerama visoki predstavnik dirnuo u najosjetljiviju stvar u BiH, a to je princip odlučivanja, istakao Mladen Ivanić... "Bonska ovlašćenja" prevaziđena i danas ne postoji nijedan razlog za postojanje i posezanje za njima, podvukao Branko Dokić
ZAMJENIK predsjedavajućeg Doma naroda Parlamentarne skupštine BiH i poslanik u skupštini, Mladen Ivanić i Branko Dokić, rekli su juče novinarima u Sarajevu da će Partija demokratskog progresa pokrenuti inicijativu prema Savjetu za implementaciju mira da budu ukinuta "bonska ovlašćenja" visokom predstavniku u BiH, jer su - kako su rekli - "prevaziđeni razlozi zbog kojih su ovlašćenja i donesena".
PDP je, takođe, pokrenuo inicijativu i za održavanje zajedničke sjednice oba doma Parlamentarne skupštine BiH, na kojoj bi bilo raspravljano o preispitivanju posljednjih zakona, nametnutih od strane Miroslava Lajčaka.
- Tražimo da bude održana sjednica oba doma, na kojoj bismo raspravljali o političko-bezbjednosnoj situaciji u BiH i, u okviru toga, o situaciji nastaloj poslije objelodanjivanja najnovijih odluka visokog predstavnika. Ne tražimo ukidanje OHR-a, nego ukidanje "bonskih ovlašćenja" - istakao je Ivanić.
On je dodao da je najnovijim mjerama Lajčak dirnuo u najosjetljiviju stvar u BiH, a to je princip odlučivanja.
- Pod izgovorom efikasnije BiH, dotaknuta je tema ravnopravnosti naroda u procesu odlučivanja, a to je vrlo opasna oblast, u koju OHR nije smio ući nepripremljen. U pravnom mišljenju Kancelarije visokog predstavnika još od 25. februara 2000. godine, koje se odnosi na ovu temu, precizno je navedeno da je za validno i ustavno odlučivanje potrebna većina glasova sa teritorije svakog entiteta i da je to apsolutno pravilo - naveo je lider PDP-a, naglasivši da je riječ o ustavnoj materiji.
Evidentno je, dodao je Mladen Ivanić, da je OHR spornim odlukama ušao u proces kreiranja novog Ustava BiH, pogazivši vlastito tumačenje principa ravnopravnosti naroda u procesu odlučivanja poslije sedam godina.
- Inicijativa, koja je upućena Parlamentarnoj skupštini, da se jasno kaže da li je za "bonska ovlašćenja" ili ne neće naići na podršku nekih poslanika. Međutim, oni će tim potezom jasno reći da BiH ne može sama da upravlja sobom - podvukao je Ivanić.
On je najavio da će i kao poslanik u Parlamentarnoj skupštini Savjeta Evrope govoriti o ovom problemu, te da će isto to predočiti i Savjetu za implementaciju mira, uoči sjednice koja će u Sarajevu biti održana krajem ovog mjeseca.
Mladen Ivanić je konstatovao da su najnovijim mjerama visokog predstavnika nagrađeni "oni koji su srušili aprilski paket ustavnih promjena", kao i da u ovakvoj situaciji samo Bošnjaci mogu obezbijediti kvorum - bez Srba i Hrvata - a da to, s druge strane, ne mogu učiniti Srbi i Hrvati zajedno.
Naglasivši da su "bonska ovlašćenja" prevaziđena, Branko Dokić je podsjetio da su ona imala smisla u decembru 1997. godine, kada se predstavnici konstitutivnih naroda u zajedničkim institucijama nisu mogli dogovoriti ni o vremenu ili mjestu sastanaka, niti o tome ko će predsjedavati sjednicama zajedničkih institucija.
- Sva "bonska ovlašćenja" odnose se na privremene mjere i mogu biti iskorišćena kada strane nisu u stanju da dođu do sporazuma ili se odnose na mjere prema pojedincima, koji opstruišu Dejtonski mirovni sporazum. Danas ne postoji nijedan razlog za postojanje i posezanje za takvim ovlašćenjima - rekao je Dokić, dodavši da su "bonska ovlašćenja" u suprotnosti sa Evropskom konvencijom o ljudskim pravima i demokratskim principima suverenih naroda.
On je dodao da je BiH, u međuvremenu, postala stalna članica Savjeta Evrope, pa su "bonska ovlašćenja" nespojiva sa tim članstvom i u suprotnosti su sa Rezolucijom Savjeta Evrope, po kojoj "neizabrani stranac ne može koristiti takva ovlašćenja". Konstatujući da su bivši - a i sadašnji - visoki predstavnici zloupotrebljavali "bonska ovlašćenja", Branko Dokić je podsjetio da njima to - po Bonskoj deklaraciji - nije dozvoljeno.
- Miroslav Lajčak je donio nekoliko odluka tajno, jer ni sa jednim od zvaničnika BiH o spornim pitanjima nije raspravljao - istakao je Dokić.
Visoki predstavnik, prema njegovim riječima, nema pravo da nametne zakone, niti jednu odluku, koja je u nadležnosti Parlamentarne skupštine. Branko Dokić je zaključio da ni prema tumačenju Venecijanske komisije visoki predstavnik nije nezavisni sudija i nema demokratski legitimitet da donosi odluke u ime onih zvaničnika, koji su izabrani na demokratskim izborima.
Ž. DOMAZET
Antr. 1
HELSINŠKI ODBOR
Izvršni direktor Helsinškog odbora za ljudska prava Republike Srpske, Branko Todorović, izjavio je juče da posljednje odluke visokog predstavnika u BiH, Miroslava Lajčaka, "predstavljaju demonstraciju sile i ne doprinose razvoju demokratije u BiH".
Todorović je na konferenciji za novinare u Bijeljini istakao da poslije ovakvih odluka visoki predstavnik "na neki način preuzima odgovornost, koju su trebali da nose politički lideri u BiH".
- Mi smatramo da ovo nije doprinos razvoju demokratije i dijaloga u BiH. Ne možemo da se otmemo utisku da se radi o kažnjavanju, demonstraciji sile i pritisaka, koje su izazvale frustracije međunarodne zajednice. Njeni zvaničnici su, očigledno, razočarani neuspjehom posljednjih reformi u BiH, jer pregovori o njima nisu išli onako, kako je to u međunarodnim krugovima bilo planirano - naglasio je Todorović.
Antr. 2
VLADIKA GRIGORIJE
Episkop zahumsko-hercegovački i primorski Grigorije upozorio je Miroslava Lajčaka da su njegove posljednje protivustavne odluke "potresle političku javnost i sav srpski narod u Republici Srpskoj", naglasivši da se njima ruše, ne samo prava srpskih građana u oba entiteta, nego se dovodi u pitanje i postojanje Srpske u najskorijoj budućnosti.
U pismu Lajčaku, koje je prenijela Srna, episkop Grigorije je naglasio da je ovim odlukama "ugrožena sloboda srpskog naroda u sopstvenoj državi" i da se zbog toga oglašava kao njegov arhijerej, kako ne bi bilo iznevjereno "narodno nadanje".
"Čuvajući sopstvenu slobodu, čovjek čuva vrijednosti na kojima ona počiva, a moralni je postupak čuvati se od nesloboda, jer tako čuvaš i onoga ko pokušava da ti je oduzme i pokazuješ odgovornost za njega. Srpski narod je odgovoran narod i za sebe i za one koji su u njegovom okruženju", poručio je vladika Grigorije visokom predstavniku.
Episkop zahumsko-hercegovački i primorski je naglasio da BiH "nije zemlja smutnje i nužnosti, tamni vilajet sudbine, niti su ljudi ovdje osuđeni jedni na druge".
"Rekli bismo radije da su ljudi ovdje usmjereni jedni na druge i da treba da budu obradovani jedni drugima. I tako treba da žive i da se ponašaju", naveo je vladika Grigorije u svom pismu Miroslavu Lajčaku.
