Na Balkanu ništa novo
Regionalna saradnja i dobri komšijski odnosi ključni su za razvoj i napredak zapadanog Balkana.
Učestalost izgovaranja ove rečenice proteklih 20 godina može se porediti sa matricom dvogodišnjaka koji doziva majku, što je otprilike 100 puta u minutu.
A na istom tom Balkanu bezbroj je primjera koji idu u prilog čuvenoj narodnoj „nek komšiji crkne krava”. Ta kletva koja proističe iz zavisti, ljubomore, a počesto i iz mržnje daleko bolje oslikava relanost odnosa na ovim prostorima od famoznih dobrih komšijskih odnosa koje javno podstiče Evropa, istovremeno tajno ih raspirujući.
Među idealnijim primjerima koji slikovito prikazuju nefer komšijske odnose, bar u sadašnjim mirnim vremenima, ne ulazeći u ratne sukobe, je ponašanje Hrvatske na graničnim prelazima sa BiH.
Nepregledna kolona teretnih vozila, a nerijetko i putničkih automobila, česta je slika na granici BiH i Hrvatske, naročito u Gradišci, jer na tom prelazu postoje sve neophodne inspekcije zadužene za kontrolu roba koja se transportuje između država.
Bezbroj ljudi do sada je javno izgovorilo, a isto toliko to smatra za sebe, da Hrvati svjesno, da ne kažem namjerno, stvaraju gužve na granici.
Stav je to i brojnih domaćih privrednika čije višegodišnje vapaje Zagreb ne čuje, usljed čega gube novac, ali i kupce.
Te gužve naročito postaju nesnosne tokom ljeta na prelazima Gradiška i Bijača, gdje je jedino moguć izvoz lako kvarljive robe, jer samo oni imaju fitosanitarnu inspekciju koja radi do 15 časova i to isključivo radnim danima.
Budući da se voće mora obrati u jednom danu, a zatim zapakovati, natovariti i prevesti do granice, većina kamiona ne stigne do 15 časova na carinu, zbog čega mora čekati naredno jutro. Za to vrijeme voće i povrće propada, gubi na kvalitetu a kasni se i sa isporukom zahtjevnim zapadnim kupcima. I da je to samo jedno ljeto pa da kažeš dešava se.
Ali ovaj problem traje godinama. Domaći proizvođači, izvoznici, predstavnici privrednih komora oba entiteta, ministri sa nivoa BiH uputili su brojne apele Hrvatskoj da u jeku sezone plasmana svježeg voća i povrća otvori bar još jedan prolaz ili uvede duže radno vrijeme fitosanitarnih inspektora i rad subotom. Međutim, sve je prošlo neopaženo, jer druga strana kao da je i gluva i nijema na komšijske molbe.
Zbog takvog odnosa Hrvatske poljoprivrednici iz BiH izgubili su brojne kupce u Njemačkoj i drugim zemljama EU. Zapadne mušterije precrtali su voće i povrće „mejd in BiH”, jer ne može biti isporučeno u njihove markete u dogovoreno vrijeme.
Svjesno ili nesvjesno Hrvatska nanosi ogromnu štetu poljoprivrednicima u BiH, kojima i ovako malo šta polazi za rukom. Umjesto da se udružimo i Zapadu ponudimo robu sa jedinstvenog tržišta, balkanske komšije neprestano gledaju kako jedni drugima da podmetnu nogu.
Po ustaljenom pravilu.
Pratite nas na našoj Facebook i Instagram stranici i Twitter nalogu.
