Kraj za oldtajmere na njivama

Danijela Bajić
Kraj za oldtajmere na njivama

Nije to slučaj samo sa putničkim vozilima. Baš kao što se i dan-danas, tu i tamo na ovim prostorima, mogu pronaći “Zastavina” “peglica” i neuništivi “golf dvojka”, tako su i na selima sve donedavno mukotrpan posao u atarima odrađivali traktorski oldtajmeri.

Tako bi se poljoprivredna udruženja, da su se kojim slučajem dosjetila da uz “Dane polja i strnih žita” organizuju i “Dane starih traktora”, imala pohvaliti brojnim primjercima kupljenim još u staroj državi. Donedavni moto naših farmera bio je uslovljen nemanjem para, a ponajviše zbog nebrige države.

On zbog toga laicima može da zazvuči tvrdoglavo, čak i bezobrazno, a da ih pitaju, ponovili bi svi otprilike istu rečenicu: “Iako su stari nekoliko decenija i prešli po nekoliko desetina hiljada kilometara brnanja, oranja i tanjiranja, traktori su nam još u funkciji i zato nema mijenjanja”.

Međutim, baš kao i ostali segmenti poljoprivredene proizvodnje, i onaj koji se tiče mehanizacije je dobro poodmakao u razvijenim zemljama, bar kad su u pitanju napredak i modernizacija.

Zato su i analize vlastodržaca pokazale da je obnova poljoprivrednih mašina jedno od ključnih pitanja agrara. Samo takav ugao shvatanja promijenio je i filozofiju seljaka koji sada drugačije gleda u budućnost. Uz podsticaje i pomoć države za obnovu “voznog parka” shvatio je da će mu i prinosi biti bolji, a samim tim i kućni budžet kojim može da vrati eventualni dug bankama, ali i da prehrani porodicu.

U novonastaloj situaciji poljoprivrednicima su kapitalna ulaganja glavna tema kada se, poslije napornog dana provedenog na imanju, sastanu u kafani da prozbore koju.

Pregledaju se katalozi, upoređuju cijene, preračunava se šta je primamljivije: Bjelorusija ili Mađarska. Ako realno posmatramo stvari, naravno da je isplativo to da ti Republika pokloni 60 odsto od ukupne cijene, dok za glanc nov traktor sa priključcima, tek izašao iz fabrike, ti sam iskeširaš minimalni ostatak.

Zbog svega ovoga rijetki su oni koji su u poljoprivrednom sektoru vjerni tradiciji. Sve ih je više koji se ne libe tehnologija, ulaganja u farmu i proširivanje proizvodnje.

A kad je modernizacija u pitanju, samo nebo je granica - od korišćenja društvenih mreža za prodaju sira i magarećeg mlijeka do ugrađivanja robota za mužu krava.

Zavisi samo koliko si spreman da uložiš, novca i inspiracije. Jedno i drugo su kombinacija za uspjeh i to ćete čuti na svakom seminaru koji je posvećen agrarnim reformama i budućem razvoju ovog sektora.

Pratite nas na našoj Facebook i Instagram stranici i Twitter nalogu.

Javni mrak
Javni mrak
Lančana neodgovornost
Lančana neodgovornost
Potonuće obrazovanja
Potonuće obrazovanja
Život je odavno luksuz
Život je odavno luksuz
Moć kao droga
Moć kao droga
Mitomanija
Mitomanija
Sve je bilo uzalud
Sve je bilo uzalud
Kosovo jeste Srbija
Kosovo jeste Srbija
Dreka Bećirovića
Dreka Bećirovića
Kuda ide ovaj svijet?
Kuda ide ovaj svijet?
Rat i mir
Rat i mir
Bol ne jenjava
Bol ne jenjava
Inflatorni udar
Inflatorni udar
© AD "Glas Srpske" Banja Luka, 2018., ISSN 2303-7385, Sva prava pridržana