Koliko je Amerima stalo do nas

Žarko Marković
Koliko je Amerima stalo do nas

Sankcije koje SAD uvode pojedincima i organizacijama u BiH nisu stvar od juče, nego aktivnost koja traje dvije decenije. Na famoznoj crnoj listi prije dvadesetak godina našli su se brojni funkcioneri iz Republike Srpske i jedna politička partija, a niz je nastavljen u godinama koje su uslijedile. Uglavnom su tri razloga zbog kojih su osobe i kompanije završavale na toj listi - opstrukcija saradnje sa Haškim tribunalom, kriminal i korupcija i podrivanje Dejtonskog sporazuma.

Šokantno zvuči činjenica da je na crnoj listi i dalje načelnik Sokoca Milovan Bjelica koji je u nedavnom intervjuu “Glasu” potvrdio da mu je banka ugasila račun. Bjelicu su Amerikanci etiketirali pod oznakom da je dio mreže skrivanja bivšeg predsjednika Srpske Radovana Karadžića. Iako je Karadžić u međuvremenu pronađen, prebačen u Hag pa čak i osuđen, Bjelicu niko nije skinuo sa crne liste jer, valjda, on i dalje čini nekakvu mrežu podrške haškim bjeguncima. Suludo, zar ne?

Kriminal i korupcija su razlog zbog kojeg su na crnoj listi završavali uglavnom političari iz Sarajeva. Ima tu nekih ozbiljnih zvjerki poput Osmana Mehmedagića ili Asima Sarajlića. Zanimljivo, od svih sa liste, samo je Sarajlić imao sudski proces.

U trećem bloku je ekipa iz Republike Srpske koja, navodno, podriva Dejtonski sporazum, što je nonsens već u startu cijele priče.

Kako Dejton podrivaju osobe koje su bile u Organizacionom odboru za proslavu Dana Republike Srpske vjerovatno ni samim Amerima nije jasno, a na svu sreću ta njihova uvrnuta logika još nije pod sankcije stavila cvjećaru koja je uljepšavala prostor u kojem je ove godine održana svečana akademija povodom Dana Republike.

Kojim konkretnim djelovanjem svi u Srpskoj, uključujući i najviše funkcionere, podrivaju Dejton, ni iz jednog obrazloženja američkog Ministarstva finansija nije jasno. Ako su izjave o otcjepljenju, izlasku iz BiH, mirnom razdruživanju, bez povlačenja konkretnih poteza, kršenje Dejtona, šta su onda izjave Zukana Heleza koji je prije nekoliko dana zaprijetio da će od Srpske biti napravljena dva kantona. Ili, kako može kršenje Dejtona biti stalno ponavljanje istih priča o referendumu, a to nije samovolja Zlatka Lagumdžije, Denisa Bećirovića i Željka Komšića na temi rezolucije o Srebrenici. Ustav BiH koji je dio Dejtona predviđa da o spoljnoj politici mora postojati konsenzus. Ako je neko uradio bilo šta bez konsenzusa, prekršio je Ustav pa samim tim i Dejton. Ali ni Lagumdžija, ni Komšić, ni Bećirović nisu završili na OFAC-ovoj listi.

I na kraju, najveće licemjerje Amerikanci pokazuju “obrazloženjem” da pojedine sankcionisane osobe troše i zloupotrebljavaju novac građana Srpske.

Eto, Amerima je baš stalo do građana Srpske. Sve im suze niz leđa teku zbog njihove zlehude sudbine.

Pratite nas na našoj Facebook i Instagram stranici i Twitter nalogu.

Kad nada tinja
Kad nada tinja
Za kafane nema krize
Za kafane nema krize
Mirotvorac
Mirotvorac
Željeznička tuga
Željeznička tuga
Drogirana Evropa
Drogirana Evropa
Juriš na “Temu”
Juriš na “Temu”
Oprezno za volanom
Oprezno za volanom
Kad maske izblijede
Kad maske izblijede
Draško i PDP
Draško i PDP
Bečki kadet
Bečki kadet
Vrijeme provjera
Vrijeme provjera
Gluvi na radnička prava
Gluvi na radnička prava
© AD "Glas Srpske" Banja Luka, 2018., ISSN 2303-7385, Sva prava pridržana