Kijevski zid

Veljko Zeljković
Kijevski zid

Kraj rata u Ukrajini nije ni na vidiku, štaviše prijeti da preraste u otvoreni sukob NATO-a i Rusije. Nijedna strana ne može sebi dozvoliti da bude gubitnik u ovom neobjavljenom ratu, koji bi u najcrnjem scenariju mogao eskalirati i u nuklearni.

Rusija ne može sebi nikako dozvoliti da izgubi, jer bi to vodilo ka njenom raspadu, a što je i glavni cilj stratega iz Vašingtona. Istom logikom se rukovodi i NATO vojni savez, jer bi on na taj način izgubio svoj kredibilitet, ali bi ugrozio i njihovu moć i hegemoniju koju su sprovodili u ime SAD. Sve više liči na borbu dva ovna na brvnu.

Da stvari nikako ne idu u dobrom pravcu, odnosno idu ka daljoj eskalaciji, govore i ogromne količine naoružanja koje se šalju na adresu Kijeva, ali i odobrenje Ukrajini da zapadnim dalekometnim raketama može gađati po unutrašnjosti Rusije. Jedna od njemačkih kompanija otvara čak fabriku vrijednu 150 miliona evra za proizvodnju granata 155 milimetara. Jednom kad se zahukta vojnoindustrijski kompleks, koji sve više ulazi u ratni režim, teško je pričati o mirovnim rješenjima.

Pojedini britanski mediji su čak objavili da se u sjedištu NATO-a razmatraju koridori preko kojih bi se vojna tehnika i ljudstvo, negdje oko 300.000 vojnika, mogli prebaciti bliže granici sa Rusijom. Najratobornije su baltičke zemlje iz kojih poručuju da bi na istočni front mogli poslati svoju vojsku ukoliko Rusija nastavi sa vojnim napredovanjem i zauzimanjem nekih od strateških tačaka u Ukrajini.

Tako nešto najavljuje i francuski predsjednik Emanuel Makron, zaboravljajući pri tome da pomene da se veliki broj stranih plaćenika i instruktora već izvjesno vrijeme nalazi na prostorima Ukrajine. Iz Moskve su tim povodom odaslali jasnu poruku da bi u tom slučaju sve mete mogle biti legitimne.

Koji su onda mogući scenariji? Prvi je već pomenuti, otvoreni rat NATO-a i Rusije. Drugi je da u nekom trenutku određene zapadne snage sa plavim šljemovima uđu u Ukrajinu, a što bi vodilo ka podjeli Ukrajine i pravljenju takozvanog kijevskog zida, nalik onom Berlinskom. Interesantno kod ovog drugog scenarija je što bi obje sukobljene strane, NATO i Rusija, mogle proglasiti pobjedu. U oba ova slučaja od same Ukrajine ne bi ostalo gotovo ništa. Što bi rekli neki zvaničnici NATO-a, zarad viših ciljeva kolateral je neophodan. To što se taj kolateral mjeri ljudskim životima, njih nimalo ne tangira.

Nažalost, formiranje svojevrsnog klina NATO saveza na području Indopacifika govori nam da se nakon Ukrajine sprema nova globalna neuralgična tačka. U prevodu, nije u toku treći svjetski rat, već je svijet u ratu. Nekima je očigledno dosadno živjeti u miru.    

Pratite nas na našoj Facebook i Instagram stranici i Twitter nalogu.

Potonuće obrazovanja
Potonuće obrazovanja
Život je odavno luksuz
Život je odavno luksuz
Moć kao droga
Moć kao droga
Mitomanija
Mitomanija
Sve je bilo uzalud
Sve je bilo uzalud
Kosovo jeste Srbija
Kosovo jeste Srbija
Dreka Bećirovića
Dreka Bećirovića
Kuda ide ovaj svijet?
Kuda ide ovaj svijet?
Rat i mir
Rat i mir
Bol ne jenjava
Bol ne jenjava
Inflatorni udar
Inflatorni udar
Diskriminacija mrtvih
Diskriminacija mrtvih
© AD "Glas Srpske" Banja Luka, 2018., ISSN 2303-7385, Sva prava pridržana