Šta će jesti Rusija?

Moskva - Nakon odluke Rusije da zabrani uvoz hrane iz EU, SAD, Norveške, Kanade i Australije građani će morati da se oslone na druge zemlje i domaću proizvodnju.

Prošle godine Rusija je uvela hranu u vrijednosti od 43 milijarde dolara, što je oko trećine godišnje potrošnje u cijeloj zemlji. To je velika rupa koju treba popuniti, a potraga za zamjenama za američku piletinu, francuske sireve, norveške morske plodove, kanadsku svinjetinu i junetinu iz Australije već traje.

Kao prirodni partneri vide se zemlje Evroazijske unije u nastajanju - Bijelorusija i Kazahstan.

Ipak, veći dogovori se pripremaju nešto dalje, prije svega o povećanju uvoza voća iz Turske, kao i novih ugovora o kupovini živinskog mesa iz Brazila. Brazilski farmeri se nadaju da će u narednom periodu učetvorostručiti izvoz svojih proizvoda u Rusiju.

Očekuje se da ruske sanitarne inspekcije krenu sa ubrzanim izdavanjem dozvola za uvoz morskih plodova iz Čilea, a novi najveći partner za proizvode od junetine trebalo bi da bude Argentina. Tu je lopta u dvorištu "gaučosa", koji sa svojom vladom moraju da dogovore relaksaciju izvoznih restrikcija.

Iako su Japan, Novi Zeland i Švajcarska takođe uveli neke sankcije Rusiji, oni se ne spominju u kontramerama, tako da se pretpostavlja da bi i one mogle postati novi snabdijevači. Za Japan se vjeruje da bi mogli da povećaju izvoz morskih plodova, a za Švajcarce, očekivano, mliječne proizvode.

Pratite nas na našoj Facebook i Instagram stranici i X nalogu.