Slamka spasa za Grčku

BRISEL - Ministri finansija evrozone, poslije 13 časova pregovora, odlučili su da vladi u Atini odobre dodatnih 130 milijardi evra, a Grčka ima zadatak da do 2020. godine smanji dug, javlja RTS.

Svjesni dosadašnjih napora grčkih građana, ministri finansija evrozone istakli su da je neophodno i dalje zalaganje svih sfera grčkog društva, prije svega, dodatno rezanje javne potrošnje.

Predsjednik evrozone Žan-Klod Junker kaže da će Grčka do 2020. godine morati da smanji svoj dug na najviše 121 odsto bruto domaćeg proizvoda.

- Narednih dana, privatni sektor Grčke pokrenuće razmjenu obveznica - navodi Junker.

Grčka je u proljeće 2010. dobila prvi paket pomoći od Evropske unije i MMF-a od 110 milijardi evra.

- U protekle dve godine i ove noći, shvatio sam da je ovo maraton, a to je grčka riječ. Na kraju smo ipak postigli dogovor - opisao je pregovore komesar EU za ekonomiju Oli Ren.

Time će se, dodao je, suštinski smanjiti dugovanja Grčke i pomoći reforma njene ekonomije, kako bi se oživjela privreda i obezbjedila nova radna mjesta.

Premijer Grčke, Lukas Papademos, ponovo je pregovarao s predstavnicima grčkih privatnih kreditora o otpisu stotinu milijardi evra duga, koji je dostigao 160 odsto bruto domaćeg proizvoda.

Međunarodni monetarni fond pohvalio je napore Atine u reformisanju privrede.

- MMF će sve usvojene dogovore razmotriti u drugoj nedjelji marta pred svojim odborom koji će odlučiti u kojoj mjeri će doprinijeti programu pomoći Grčkoj - rekla je šefi Fonda Kristin Lagard.
U Briselu je zatraženo da Evropska unija i MMF uspostave stalnu kontrolu nad odlukama grčke vlade o prihodima i javnoj potrošnji, a pojedini analitičari se pitaju kome ide novčana pomoć, Grčkoj ili povjeriocima i tvrde da su maratonski pregovori dokaz da je riječ o krizi upravljanja na globalnom nivou, odnosno krizi finansijskog kapitala koji ne poznaje državne granice.

Pratite nas na našoj Facebook i Instagram stranici i X nalogu.