Foto: Skromno znanje sputava razvoj repo poslova
Banjaluka - Vrijednost kratkoročnog pozajmljivanja novca osiguranog likvidnim hartijama od vrijednosti, odnosno repo poslova, raste na Banjalučkoj berzi, a predmet prodaje su najčešće državne obveznice i akcije prvoklasnih preduzeća.
Ovaj vid finansiranja, međutim, još nije ni blizu željenog nivoa, a jedan od glavnih razloga je slabo znanje o njegovim mogućnostima i prednostima.
Suština repo posla je kratkoročno pozajmljivanje novca koji je osiguran kolateralom, najčešće likvidnim hartijama od vrijednosti. Tu vrstu transakcija prodavac koji u portfelju ima hartije od vrijednosti zaključuje sa investitorom koji svoj novac želi uložiti u kupovinu sigurih hartija.
Podaci Banjalučke berze pokazuju da su u prvih osam mjeseci 2016. godine sklopljena 24 repo posla ukupne vrijednosti 281.286 KM. U istom prošlogodišnjem periodu dogovoreno 37 takvih poslova, ali je njihova vrijednost bila manja - 164.328 KM.
- Prodavac hartija od vrijednosti, odnosno zajmoprimac se ugovorom obavezuje da će kupcu, odnosno zajmodavcu, prodati određeni broj hartija od vrijednosti. Kupac je dužan platiti prodavcu vrijednosne papire po ugovorenoj cijeni i obavezati se da će prodavcu te iste hartije od vrijednosti prodati na tačno dogovoren datum u budućnosti. Prodavac je dužan kupcu platiti reotkupnu cijenu za pomenute hartije od vrijednosti - pojašnjavaju u Banjalučkoj berzi.
Kao kolateral u najvećem broju zaključenih repo poslova tokom ove godine služile su obveznice ratne štete, akcije "Telekoma Srpske" i "Banjalučke pivare" i povremeno teslićke "Banje Vrućice".
- Kupac je spreman pazariti samo likvidne hartije od vrijednosti, odnosno pozajmiti novac u okviru repo posla samo vlasniku prvoklasnih vrijednosnih papira jer ih uvijek može prodati na sekundarnom tržištu ukoliko mu prodavac na dan dospijeća repo posla ne isplati reotkupnu cijenu - kažu na Banjalučkoj berzi.
Direktor brokerskog društva "Eurobroker" Boris Majstorović kaže da brojne prednosti repo poslova nisu dovoljno iskorišćene zbog neinformisanosti.
- Mnogo ljudi posjeduje obveznice ratne štete i akcije "Telekoma Srpske" i njihovom prodajom kroz repo posao mogu brže i lakše doći do novca nego u bankama koje imaju brojne procedure prilikom odobravanja kredita - kaže Majstorović.
I ovaj slučaj otvara pitanje finansijske pismenosti u Srpskoj, koja se nalazi na veoma niskom nivou. Većina investitora ne zna šta je repo posao, a Majstorović kaže da bi Banjalučka berza i Komisija za hartije od vrijednosti morali poraditi na dodatnoj edukaciji ukoliko želimo razvijati finansijsko tržište.
Repo poslovi su odavno sastavni dio finansijskih tržišta SAD, Kanade, Japana, Njemačke, Francuske i Velike Britanije.
Podaci o prvoj pojavi repo poslova datiraju iz 1820. godine, a prve ovakve poslove obavljala je centralna banka Engleske.
Pratite nas na našoj Facebook i Instagram stranici i X nalogu.