Proizvodi "Prijedorčanke" širom svijeta

Najveći dio proizvoda "Prijedorčanke" pronalazi put do Sjedinjenih Američkih Država, Češke, Slovačke, Njemačke i zemalja regiona, a uskoro će svoje mjesto imati i na ruskom tržištu

PRIJEDOR - Do kraja ove godine zaposleni u Fabrici za preradu voća "Prijedorčanka" trebalo bi da prerade 13 hiljada tona raznog voća. Ovo je za naš list izjavila službenik za odnose s javnošću u ovom prijedorskom preduzeću Ljiljana Vukelić i ocijenila da su zadovoljni rezultatima rada u ovoj godini. U protekloj sezoni, dodala je, prerađeno je oko hiljadu tona višnje, izvjesne količine maline, kajsije, kleke, drenjka, dunje, zove, te više od pet tona šljive i kruške. - U narednom periodu očekujemo znatno smanjenje prerade jabuke, a nakon toga slijedi i zaustavljanje pogona za proizvodnju koncentrata u narednih dvadesetak dana - rekla je Vukelićeva. "Prijedorčanka" trenutno zapošljava 55 radnika, a u sezoni se u pogonima fabrike nađe i više od stotinu. Najveći dio svojih proizvoda izvoze u Sjedinjene Američke Države, Češku, Slovačku, Njemačku, Hrvatsku, Sloveniju i Srbiju. Ima nagovještaja da će proizvodi ove fabrike uskoro svoje mjesto naći i na ruskom tržištu. Vukelićeva je podsjetila da će se sljedećih nekoliko mjeseci prerada bazirati na destileriji i na sortiranju suvih šljiva i duboko zamrznutih proizvoda. Gotovo sve količine jabuke i kruške "viljamovke" ove godine su najvećim dijelom pristigle sa plantaža "Agroimpeksa", iz Gradiške, a otkupljivane su i sa ostalih područja. Konačno je uspostavljena saradnja i sa domaćim proizvođačima. Ipak, najveće količine višnje i šljive su uvezene. Trenutni poslovi tiču se promocije finalnih proizvoda "Prijedorčanke", odnosno devet prirodnih voćnih rakija. Namjera je da se plasiranjem ovoga proizvoda na domaćem i inostranom tržištu kreira vrhunska domaća robna marka. - Sve više počinjemo razmišljati i o ekologiji. Tvrdim da smo jedini u BiH koji posjedujemo kotlovnicu za biološki otpad - istakla je Ljiljana Vukelić i navela da su, izgradnjom ove kotlovnice, prestali sa upotrebom uglja, čime se smanjila količina toksičnih materija u prirodi. D. BULIĆ

Pratite nas na našoj Facebook i Instagram stranici i X nalogu.