Profit kao mjerilo uspješnosti

Centralna banka najuspješnija

BANKARI često naglašavaju da je finansijski sektor najuređeniji dio ekonomije kod nas. - Iako je 78 odsto osnivačkog kapitala u rukama stranih investitora, smatramo da su to domaće banke. One rade po domaćim zakonima, u kojima je više od devet i po hiljada zaposlenih naših ljudi - veli guverner Centralne banke BiH Kemal Kozarić. Razvoj bankarstva poslije privatizacije karakteriše povećanje iznosa minimalnog kapitala, razvoj bankarske mreže, osiguranje depozita, transparentnost rada, preuzimanje platnog prometa i - ostvarenje dobiti. Ukupna aktiva od 17 milijardi i 600 miliona maraka u 32 banke u BiH, od kojih su 24 u programu osiguranja depozita, te plasmani od blizu 11 milijardi, od kojih je 52 odsto usmjereno stanovništvu, a 48 odsto privredi, najbolji su pokazatelj uloge bankarskog sektora u razvoju ekonomije Srpske i BiH. - Cjelokupni rezultati poslovanja i postignuta lepeza usluga potvrđuju da je bankarstvo u oba entiteta uglavnom usklađeno sa evropskim standardima - ocjena je Kozarića. Navedeni podaci, bez sumnje, spadaju u grupu pokazatelja uspješnosti bankarstva u nas. Ipak, ekonomski rezon profit svrstava u njegovo osnovno mjerilo. Gledano unazad nekoliko godina, dobit banaka je u stalnom porastu. Tako, 2005. godine ostvarena dobit iznosi 73 miliona, naredne godine 114 miliona, dok krajem prvog polugodišta ove godine ona iznosi 95 miliona maraka. Ni dobit Centralne banke ne zaostaje. Čak je veća od ukupne dobiti ostvarene u bankarskom sektoru BiH i iznosi gotovo 100 miliona maraka. Po logici stvari, odluka o povećanju obavezne rezerve sa 15 na 18 odsto, koja stupa na snagu početkom sljedeće godine, samo će učvrstiti "dobre izglede" za ubiranje dobiti pomenute finansijske ustanove. Donijeta kao odgovor na kreditni bum u oktobru, ovom odlukom, prema riječima Kozarića, u Centralnoj banci očekuju da će se smanjiti kreditiranje ionako prezaduženog stanovništva BiH. Prvi čovjek Udruženja banaka BiH Ranko Labović ne misli tako. - Većina banaka u BiH ima takve izvore da, bez obzira na povećanje obavezne rezerve, mogu iznijeti velike kvalitetne projekte. Osim što će banke imati manje prihode po osnovu držanja sredstava u Centralnoj banci, smatram da neće doći do smanjenja kreditiranja - istakao je Labović. Ustrojstvom bankarstva u BiH, dodao je Labović, Centralna banka nema velikih troškova. - Istina, ona mnoge poslove ne naplaćuje komercijalnim bankama, kao što je registar računa, zaloga... Međutim, činjenica je da samo na obaveznoj rezervi, koja je ogromna, bankama plaća jedan odsto kamatu, a plasmanom u inostranstvo zarađuju oko tri odsto. Ako se od ukupne aktive, umjesto dosadašnjih 15, sada uzme 18 odsto, jasno je kolika je zarada. Osim onih za funkcionisanje, Centralna banka BiH nema većih troškova, tako da ne čudi njena profitabilnost - istakao je Ranko Labović. N. R.

Pratite nas na našoj Facebook i Instagram stranici i X nalogu.