Prilagođavanje savremenim tokovima privređivanja

Nedostatak kulture korporativnog upravljanja sve češće postaje kočnica napretka i razvoja... Svi nastoje da ostanu vlasnici i da sami upravljaju firmom

POJAVA investicionih fondova na našem tržištu u početku je, čak i u dijelu stručne javnosti, dovodila do nedoumica. Teško se i shvatala i prihvatala svjetska praksa organizovanja imovine u jednom obliku, uz istovremeno izdvajanje upravljanja. Izdvajanje vlasničke od upravljačke funkcije, kao polazište uvođenja korporativnog upravljanja, i danas je kamen spoticanja mnogih privatnih preduzeća. Prema riječima predsjednika Udruženja banaka BiH Ranka Labovića, kod nas je u većini firmi vlasnik istovremeno i najveći dioničar i direktor, što dodatno komplikuje procjenu rizika prilikom investicionog ulaganja. - U firmama ne postoji disperzija upravljačkih nivoa, ne postoji korporativni nivo razmišljanja. Svi nastoje da ostanu stoodstotni vlasnici i da sami upravljaju firmom. Kad sve zavisi od jednog čovjeka, ukoliko se bilo šta dogodi, sistem firme se ruši. To je neprihvatljivo. Od izuzetne je važnosti da uz vlasnika uvijek postoji neko ko će da nastavi posao, da se odmah ne ide na protest mjenice, odnosno na naplatu hipoteke - izjavio je Labović za "Glas Srpske". Principima korporativnog upravljanja, između ostalog, predviđeno je da vlasnici koji nisu zadovoljni upravljanjem, mogu otkazati upravljača i povjeriti taj posao nekom drugom, jer to je ugovorni odnos, naglasila je pomoćnik ministra finansija Republike Srpske Snježana Rudić. U poslovnom ponašanju svih sudionika privrednog života, nedostatak kulture korporativnog upravljanja sve češće postaje kočnica napretka i razvoja. Iako se najviše očituje u nedovoljnoj otvorenosti prema javnosti, nedostatak korporativnog upravljanja često je kočnica u odvijanju svakodnevnog operativnog poslovanja. U posljednje vrijeme ima i primjera da lično iskustvo navodi vlasnike na "razvodnjavanje" vlasništva, a s njim i upravljanja preduzećem. Ilustrativan primjer navela je stručni saradnik za praksu na Fakultetu za poslovni menadžment i direktor Preduzeća za konsalting "Vralinvest" Majda Despotović. - Na jednom seminaru, preduzetnik koji se bavi grafičkom djelatnošću ispričao je svoje iskustvo. Naime, njegovo preduzeće je s vremenom "razradilo" posao i sve je dobro funkcionisalo dok se nisu proširili i dostigli uposlenost više od 50 radnika. S obzirom na to da kod nas menadžere ne osposobljavaju da prepoznaju krizne situacije, kad je kriza u poslovanju bila očigledna, zbog samoinicijativnog dodatnog šestomjesečnog obrazovanja u Sloveniji, "grafičar" je odlučio da postojeće osoblje ostavi da se snalazi do njegovog povratka. Kada se vratio, zatekla ga je situacija u kojoj je sve funkcionisalo bolje nego kada je odlazio u Sloveniju. Drugim riječima, radnici su se međusobno organizovali, tako da se posao odrađivao bez ikakvih zastoja. Tada mu je bilo jasno da jedan čovjek ne može sve funkcije da obavlja sam. N. RISOJEVIĆ STRAH Prema riječima pomoćnika direktora Banjalučke berze Darka Lakića, zbog nesagledavanja suštine korporativnog upravljanja, strah da ne izgube poziciju većinskog vlasnika mnoga privatna preduzeća na ovim našim prostorima koči u razvoju.

Pratite nas na našoj Facebook i Instagram stranici i X nalogu.