Novi pad cijena nafte: Barel lakši za četvrtinu vrijednosti

Veljko Zeljković
Dodaj glassrpske.com kao Google izvor
Ilustracija Foto: Agencije | Ilustracija

BANjALUKA - Cijena sirove nafte na svjetskom tržištu za svega dvadesetak dana pala je sa 98 na 72 dolara po barelu, što predstavlja pad od 26 dolara ili oko 26,5 odsto, jedan od najizraženijih kratkoročnih padova u posljednjem periodu.

S obzirom na to da jedan barel sadrži približno 159 litara nafte, to znači da je sirova nafta pojeftinila za oko 16,4 američka centa po litri. Preračunato prema trenutnom kursu dolara, riječ je o smanjenju od približno 28 feninga po litri.

Prostor za pojeftinjenje

Ovakvo naglo kretanje naftnog tržišta ponovo je otvorilo pitanje u kojoj mjeri se pad cijene sirove nafte na svjetskim berzama preliva na maloprodajne cijene goriva u BiH. Iako na konačnu cijenu na benzinskim pumpama utiču i troškovi prerade, transporta, skladištenja, marže distributera, kao i visoki akcizni i poreski nameti, pad cijene osnovne sirovine matematički ostavlja značajan prostor za pojeftinjenje goriva.

Ekonomisti podsjećaju da se promjene cijena nafte na svjetskim berzama na domaćem tržištu po pravilu odražavaju sa određenim vremenskim zaostatkom. Istovremeno, praksa pokazuje da se pad cijena često sporije prenosi na pumpe nego rast, zbog čega potrošači pojeftinjenje najčešće osjete tek nakon nekoliko sedmica.

Dodatni razlog zbog kojeg pojeftinjenje sirove nafte nije u potpunosti vidljivo na benzinskim pumpama leži u strukturi cijene goriva. Više od polovine maloprodajne cijene litra goriva u BiH čine akcize, putarine i PDV, zbog čega se pad cijene sirove nafte nikada ne prelije u istom obimu na krajnje potrošače. Ipak, pad od oko 28 feninga po litri predstavlja jedan od značajnijih cjenovnih pomaka u posljednjem periodu i mogao bi donijeti određeno olakšanje građanima i privredi, ukoliko se niže nabavne cijene zadrže i u narednom periodu.

Oscilacije na berzi

Pojedini energetski analitičari smatraju da bi značajnije i trajnije pojeftinjenje goriva bilo moguće tek ukoliko bi se cijena barela nafte stabilizovala na nivou od oko 70 dolara i zadržala u dužem vremenskom periodu. U suprotnom, kratkoročne oscilacije na berzi brzo se neutrališu novim promjenama trenda.

Dodatni prostor za optimizam daje i činjenica da su cijene goriva već počele da padaju u pojedinim evropskim zemljama. Prosječna cijena benzina u Evropskoj uniji smanjena je sa oko 1,81 evro po litru početkom juna na 1,77 evra, dok je dizel u istom periodu pojeftinio sa približno 1,82 na 1,78 evra po litru.

Budući da BiH gotovo u potpunosti zavisi od uvoza nafte i naftnih derivata, domaće tržište nema mehanizme da izbjegne uticaj globalnih oscilacija. Kretanja cijena na svjetskim berzama neminovno će se odraziti i na domaće cijene goriva, pitanje je samo koliko brzo i u kojoj mjeri će trgovci niže nabavne cijene prenijeti na krajnje potrošače.

 

Veljko Zeljković Novinar

Novinar sa skoro 30 godina iskustva. Piše o ekonomiji, analitici i geopolitici, autor je brojnih tematskih tekstova i intervjua, te od 2018. ponovo je dio redakcije „Glasa Srpske“.

Sve vijesti autora →

Pratite nas na našoj Facebook i Instagram stranici i X nalogu.