Foto: Glas Srpske
BANjALUKA, TREBINjE - Javni poziv za dodjelu podsticaja privredi Republike Srpske, vrijedan 23 miliona KM, trebalo bi da podstakne domaća preduzeća da se uprkos izazovima na tržištu, odluče na nova ulaganja i modernizaciju proizvodnje, čime će lakše ostvariti svoje planove.
Program dodjele podsticaja privrednim subjektima u 2026. godini Ministarstva privrede i preduzetništva RS predstavljen je juče u Trebinju.
Pomoćnik ministra privrede i preduzetništva Srpske Ivana Sandić Blagojević navela je da je podrška namijenjena preduzećima koja ulažu u nabavku proizvodnih mašina i opreme, uključujući i opremu staru do pet godina, dok se za filtere, prečistače i solarne elektrane prihvata isključivo nova oprema.
Prema njenim riječima, javni poziv će biti objavljen tokom ove sedmice.
- Ovogodišnji proces apliciranja je znatno jednostavniji nego ranije, jer će privrednici uz zahtjev dostavljati samo dokumentaciju vezanu za planiranu investiciju, odnosno predračune dobavljača, dok će ostalu dokumentaciju Ministarstvo pribavljati službenim putem - rekla je Sandić Blagojević.
Podsjetila je da se program podsticaja realizuje od 2020. godine i da je do sada je kroz ovu mjeru u prerađivačku industriju uloženo oko 60 miliona KM.
Ulaganja u novu opremu i energetsku efikasnost među prioritetima su domaćih drvoprerađivača koji nastoje da zadrže konkurentnost na zahtjevnim izvoznim tržištima.
Direktor banjalučkog "Drvoprodeksa" Darko Partalo, koje će se prijaviti na javni poziv za podršku investicijama, kazao je da je svaka pomoć privredi značajna jer olakšava donošenje odluka o ulaganju.
- Ove godine imamo više investicija, a među značajnijim ulaganjima su novi kotao na otpad, linija za lijepljenje višeslojnih podova, te robot za slaganje lamela za sušenje - rekao je Partalo za "Glas Srpske".
Dodao je da će prijaviti na poziv i da je takva podrška značajna za investicije i upuštanje u nove projekte.
- Vrijednost ovih investicija premašuje milion i po maraka. Ako se ne investira u proizvodnju, firma ne idete ka boljitku, nego nazad. Neophodno je pratiti nove tehnologije, kako zbog kvaliteta proizvoda, tako i zbog povećanja produktivnosti - zaključio je Partalo.
Priliku za unaprjeđenje proizvodnje iskoristiće i banjalučka "Vitaminka", a direktor marketinga Mirko Savić ističe da im je u fokusu unapređenja proizvodnog procesa i modernizacija proizvodnih linija.
- Želimo da nastavimo usavršavati proizvodni proces od početka do kraja prerade voća i povrća. Smatramo da je koncept podrške investicijama dobar, tako da ćemo to rado iskoristiti i prijaviti se na javni poziv - rekao je Savić.
Prema njegovim riječima "Vitaminka" najviše prerađuje šljivu, jagodu i jabuku, od kojih proizvodi džemove, sokove i druge prerađevine, a kada je riječ o povrću, najzastupljenija je prerada paprike za proizvodnju ajvara, kao i kornišona.
Jedna od kompanija koje redovno unapređuju proizvodnju i koriste podsticaje u te svrhe je i "Metalac MBM" iz Dervente čija direktorica Maja Popović ističe da im je takva vrsta podrške od velikog značaja za poslovanje.
- Već godinama učestvujemo i ne propuštamo nijedan konkurs za podsticaje, jer to u privredi zaista mnogo znači. Spremni smo za novi javni poziv kako bismo konkurisali sa ozbiljnim investicionim projektima - rekla je Popovićeva za "Glas".
Ističe da su im u planu značajnija ulaganja u automatizaciju proizvodnje kroz nabavku seta mašina koje će unaprijediti procese.
- Riječ je o opremi koja će nam značajno poboljšati i ubrzati proizvodnju čime ćemo proizvod dobiti za kraći period, a ujedno će biti kvalitetniji i precizniji - pojasnila je Popovićeva.
Proizvodi ove kompanije, kako kaže, vezani su za građevinsku industriju i oko 95 odsto proizvodnje izvoze u zemlje Evropske unije, gdje sarađuju sa vodećim evropskim firmama u ovom sektoru.
OBUĆARSKI SEKTOR
Vlasnik kompanije "Sanino" iz Dervente Radovan Pazurević kazao je za "Glas" da obućarski sektor unazad tri i više godina bilježi pad industrijske proizvodnje, zbog čega on neće iskoristiti podsticaje.
- Nema dovoljno posla i velika avantura bi bila sada ulagati i kupovati osnovna sredstva za unaprjeđenje tehnologije ili bilo čega drugog - kazao je Pazurević i dodao da ukoliko Evropska unija uvede carine "Temuu" ili drugim platformama, možda se stanje malo i popravi, ali na svjetskom tržištu situacija je veoma loša.
Pratite nas na našoj Facebook i Instagram stranici i X nalogu.