Foto: Drastično skočila vrijednost izvezenog zlata
Banjaluka - U BiH je za šest mjeseci ove godine uvezeno 2.817 kilograma zlata i draguljarskih predmeta čija je ukupna vrijednost iznosila 2,7 miliona KM, dok je u istom periodu izvezeno 152 kilograma ovih skupocjenih predmeta, ali je njihova vrijednost iznosila 3,6 miliona KM.
Rekao je ovo načelnik Odjeljenja za komunikacije u Upravi za indirektno oporezivanje BiH Ratko Kovačević.
On je dodao da je lani u BiH uvezeno oko 11.000 kilograma zlata i draguljarskih predmeta, čija je vrijednost iznosila 6,1 milion maraka.
- Iz BiH je u 2011. godini izvezeno 334,4 kilograma zlata, čija je vrijednost iznosila svega 1,5 miliona KM, dok je godinu ranije vrijednost izvezenog nakita od 312 kilograma iznosila svega 580.000 maraka - rekao je Kovačević i dodao da se zlato najviše izvozilo u zemlje u okruženju, ali i Tursku.
Kada je u pitanju uvoz u BiH, zlato se najviše uvozilo iz Turske, Slovenije, te Njemačke i Hrvatske.
U zlatari "Gold" u Banjaluci kazali su da kupci za gram zlata treba da izdvoje 80 maraka, dok se, kada oni otkupljuju zlato od građana, gram kreće od 35 maraka pa naviše.
- Cijena otkupnog zlata može biti i veća, i to uglavnom zavisi od finoće zlata - rekli su u ovoj zlatari i dodali da se cijena otkupa, ali i prodaje zlata, nije mijenjala u skorije vrijeme.
U zlatari "Stojanović" u Prijedoru kazali su da gram zlata prilikom otkupa košta oko 30 maraka, dok stanovnici kada ga kupuju za gram zlata plaćaju 80 maraka.
- Stanovnici zbog ekonomske krize više se odlučuju na prodaju nego na kupovinu zlata - rekli su u ovoj zlatari.
Ekonomisti ističu da je glavni razlog sve većeg izvoza zlata iz BiH to što stanovnici u vrijeme krize prodaju svoj nakit kako bi sastavili kraj sa krajem.
U Upravi za indirektno oporezivanje BiH kazali su da su imali i nekoliko uspješnih akcija u kojima je otkriven zlatni nakit koji nije imao propratnu dokumentaciju koja bi dokazala porijeklo ovih predmeta.
Cijena zlata na svjetskom tržištu ide ka 2.000 dolara i tek će dostići najviši nivo, podstaknuta niskim realnim kamatnim stopama i željom za bezbjednim, održivim oblicima štednje, prenijele su agencije.
Prema istraživanju Erste grupe, od jula 2011. godine cijena u evrima je porasla za 26 odsto.
- Pošto nam tek predstoji faza ubrzanja trenda, očekujemo dugoročnu ciljnu cijenu od barem 2.300 dolara na kraju ciklusa - objasnio je analitičar za produkte u Erste grupi Ronald Šteferle.
Pratite nas na našoj Facebook i Instagram stranici i X nalogu.