Domaći mljekari gube strpljenje, najavljuju radikalne mjere

BANjALUKA - Domaći proizvođači mlijeka, suočeni sa padom otkupnih cijena, rastom troškova i sve većim pritiskom uvoznih proizvoda, traže od nadležnih institucija BiH hitne mjere zaštite, zaprijetivši novim protestima i blokadama uvoza mlijeka, mliječnih proizvoda i mesa ukoliko njihovi zahtjevi ne budu ispunjeni.

O zajedničkim zahtjevima i narednim koracima razgovarali su juče predstavnici udruženja poljoprivrednih proizvođača iz Republike Srpske, FBiH i Brčko distrikta. U fokusu razgovora bila je zaštita domaće proizvodnje od prekomjernog uvoza, a povod za sastanak bilo je i nezadovoljstvo odgovorom Ministarstva spoljne trgovine i ekonomskih odnosa BiH, koje je odbilo da na osnovu dostavljene dokumentacije odobri hitne zaštitne mjere na uvoz mlijeka i mliječnih prerađevina.

Predsjednik Udruženja poljoprivrednih proizvođača - mljekara RS Milorad Arsenić rekao je za "Glas“ da su na sastanku razmatrana pitanja iz nadležnosti zajedničkih institucija BiH, s obzirom na to da se odnose na tržište cijele zemlje. On smatra da je Ministarstvo trebalo da ponudi argumente kojima bi osporilo navode proizvođača, umjesto što je od njih zatražilo dodatne analize.

- Mi smo dokazali da je uvoz povećan i da postoji osnov da se razmotre zaštitne mjere. Očekivali smo da oni nama obrazlože zbog čega naši zahtjevi nisu opravdani, a ne da nama daju domaći zadatak da nešto računamo. Nama trebaju rješenja - poručio je Arsenić.

On je upozorio da pojedini proizvođači u Srpskoj za litar mlijeka dobijaju svega 60 feninga, što nije dovoljno za održivo poslovanje.

- Kada je otkupna cijena 60 feninga, a litar goriva blizu četiri marke, svaki proizvođač mora se zapitati ima li smisla da nastavi da se bavi ovim poslom. Takva računica dugoročno ne može opstati i nešto se mora promijeniti - rekao je Arsenić.

Prema njegovim riječima, položaj proizvođača u FBiH nešto je povoljniji zbog podrške sa više nivoa vlasti, ali se mljekari u oba entiteta suočavaju sa istim problemima na tržištu.

- U pojedinim dijelovima FBiH proizvođači dobijaju podršku sa federalnog, kantonalnog i lokalnog nivoa, koja nekada dostigne ili premaši ono što dobiju od mljekare. To dovoljno govori o položaju primarne proizvodnje i o tome koliko je važno da institucije prepoznaju problem - kazao je Arsenić.

Predsjednik Udruženja proizvođača mlijeka "Mljekari Tuzlanskog kantona" Eldin Glibanović istakao je da će iskoristiti i posljednji atom snage da kroz razgovore dođu do rješenja. 

- Radikalne mjere ostavili smo za kraj, ali ako naši zahtjevi ne budu ispunjeni, razmatraćemo i takve poteze. Ne govorimo o potpunim blokadama saobraćaja, već o mogućim ciljanim blokadama transporta i ulaza u zemlju kada je riječ o mlijeku, mliječnim proizvodima, ali i mesu - rekao je Glibanović.

On je najavio da će udruženja zatražiti sastanak sa predstavnicima Spoljnotrgovinske komore BiH, na kojem će zajednički predstaviti probleme proizvođača i zahtjeve prema nadležnim institucijama.
Jedan od zaključaka odnosi se i na izmjene propisa o zaštitnim mjerama, kao i na inicijativu prema Upravi za indirektno oporezivanje BiH da se smanji ili uvede nulta stopa PDV-a na pojedine repromaterijale koji se koriste u poljoprivrednoj proizvodnji. Cilj je da se pomogne malim proizvođačima, posebno onima koji imaju od pet do deset grla i nisu u sistemu PDV-a.

Mljekari će, kako je naveo Glibanović, insistirati i na stvaranju uslova za izvoz crvenog mesa iz BiH na tržište Evropske unije najkasnije od 1. januara 2027. godine.

Govoreći o teškom položaju proizvođača, Glibanović je upozorio da otkupne cijene mlijeka, koje se kreću od oko 50 feninga za manje do 80 feninga za veće proizvođače, ne pokrivaju stvarne troškove proizvodnje.

- Litar mlijeka proizvedenog na našim farmama košta više od jedne marke. Najviše koristimo dizel, tako da za litar nafte proizvođač mora dati sedam litara mlijeka. Za oranje jednog hektara potrebno nam je oko 50 litara dizela, pa nije teško razumjeti u kakvoj se situaciji nalazimo – istakao je Glibanović.

ANALIZA

Ministarstvo spoljne trgovine i ekonomskih odnosa BiH odbilo je da na osnovu dostavljene dokumentacije odobri hitne zaštitne mjere na uvoz mlijeka i mliječnih prerađevina, navodeći da trenutno nema dovoljno podataka za utvrđivanje ispunjenosti zakonskih uslova. U odgovoru je pojašnjeno da je za procjenu prekomjernog uvoza i nastale štete potrebno analizirati period od tri do četiri godine, dok su mljekari dostavili podatke za 2025. i prvih osam mjeseci 2026. godine. Zatraženo je i preciznije razvrstavanje podataka prema tarifnim oznakama, kao i dopuna zahtjeva putem nadležnih entitetskih institucija. Mljekari su tražili uvođenje prelevmana od 0,38 do 3,19 KM po kilogramu, zavisno od kategorije proizvoda, te količinskih ograničenja kroz carinske kvote.

Pratite nas na našoj Facebook i Instagram stranici i X nalogu.