Foto: Glas Srpske
BANjALUKA - Nadležni u Vladi Republike Srpske već su izradili projekcije troškova za subvencije za iduću godinu, a najveću finansijsku injekciju iz budžeta među javnim preduzećima dobiće "Željeznice Republike Srpske" (ŽRS).
U Dokumentu okvirnog budžeta Republike Srpske, koji obuhvata idući trogodišnji period, navedeno je da će projektovani rashodi po osnovu subvencija iznositi 279,4 miliona KM godišnje.
- Najznačajniji dio sredstava za subvencije usmjeren je na podršku poljoprivredi i šumarstvu, finansiranje "Željeznica Republike Srpske", subvencionisanje kamatnih stopa za stambeno kreditiranje mladih i mladih bračnih parova, kao i na podsticaje za povećanje plata radnika – navedeno je u dokumentu koji je izradilo Ministarstvo finansija RS.
Kada je riječ o subvencijama za "Željeznice", u istom dokumentu stoji da su one namijenjene za sufinansiranje željezničkog putničkog saobraćaja i finansiranje željezničke infrastrukture. Za ove namjene predviđeno je izdvajanje od 45 miliona KM godišnje u narednom srednjoročnom periodu.
Ovo javno preduzeće će tako u iduće tri godine iz budžeta Srpske dobiti čak 135 miliona maraka novca poreskih obveznika, iako je menadžment u istom periodu projektovao značajne gubitke.
U Planu poslovanja "Željeznica" navedeno je da će preduzeće ovu godinu završiti sa gubitkom od 20,09 miliona KM. Iduće godine minus bi trebalo da poraste na 27,94 miliona KM, dok je u 2028. godini planiran gubitak od 27,41 milion KM.
Pored "Željeznica", subvencije iz budžeta Srpske dobijaju i druga javna preduzeća, među kojima su "Aerodromi" i "Pošte Srpske".
Ekonomski analitičari upozoravaju da će davanje milionskih subvencija javnim preduzećima u Srpskoj ta preduzeća i dalje držati u neizvjesnoj situaciji.
- To nije rješenje. Rješenje je profesionalizacija i angažovanje nestranačkih, kvalitetnih ljudi iz struke koji će dobiti konkretne zadatke i visoke plate da spasavaju javna preduzeća. Ovo što je do sada rađeno bilo je sve osim pametnog, dobrog i uspješnog upravljanja. Ako menadžeri bilo koje firme, nebitno da li je ona državna ili privatna, prave gubitke, oni nisu zaslužili da tu ostanu - kazao je za "Glas" ekonomista Zoran Pavlović.
On ističe da oni koji su doveli javna preduzeća u milionske gubitke moraju da odgovaraju.
- Ovdje niko ne odgovara. Jedino rješenje za javna preduzeća nije subvencionisanje iz budžeta da ne bi otišla u stečaj, već izrada programa restrukturiranja kako bi ta preduzeća postala pozitivna ili u najmanju ruku na nuli, te sposobna da vraćaju dugove. Za takve programe i projekte treba dati subvenciju - poručio je Pavlović i ponovio da je jedini spas za javna preduzeća potpuna depolitizacija, profesionalizacija i dovođenje stručnih konsultanata koji će kreirati nove razvojne programe.
Navodi i da je strategija razvoja "Aerodroma" napisana još prije 20 godina.
- To je koštalo, ali tu strategiju niko nije pročitao. U njoj je definisano da "Aerodromi" treba da se pripreme za kargo transport robe jer se znalo i očekivalo da će se Banjaluka preko Gradiške povezati sa autoputem Zagreb - Beograd. Ništa nije urađeno - rekao je Pavlović, zaključivši da su ovakve subvencije "samo bacanje para u rupu koje neće ničemu doprinijeti".
Sa druge strane, u Dokumentu okvirnog budžeta, u dijelu posvećenom reformi javnih preduzeća, nadležni u Vladi Srpske navode da je ta reforma jedan od ključnih prioriteta.
- Javna preduzeća predstavljaju značajan izvor fiskalnih rizika, kako na strani budžetskih prihoda tako i na strani rashoda. Održivost, efikasnost i profitabilnost javnih preduzeća direktno utiču na prihode budžeta, odnosno na iznos koji uplaćuju u budžet ili na uvećanje rashoda zbog njihove nelikvidnosti i povećane potrebe za izdvajanjima kroz subvencije – navedeno je u dokumentu.
POVEĆANjE PLATA
U Dokumentu okvirnog budžeta Republike Srpske stoji i da je u periodu 2027-2029. godina predviđeno da iznos subvencija za podsticaj razvoja poljoprivrede i sela bude 180,0 miliona KM godišnje.
- Za subvencije na ime podsticaja za povećanje plata radnika planirano je izdvajanje u iznosu od 18 miliona KM godišnje - navedeno je u pomenutom dokumentu.
Pratite nas na našoj Facebook i Instagram stranici i X nalogu.