Berba ranih hibrida kukuruza u RS

Posljedice ljetošnje suše i ekstremno visokih temperatura vazduha, koje su bile najizraženije tokom jula, uočljive na većini kukuruznih polja, a ogledaju se, prije svega, u smanjenju prinosa

U REPUBLICI Srpskoj u toku je berba ovogodišnjeg roda kukuruza, koji je tradicionalno najzastupljenija ratarska kultura na domaćim njivama. Prema podacima republičkog Ministarstva poljoprivrede, šumarstva i vodoprivrede, ova žitarica je proteklog proljeća zasijana na oko 145 hiljada hektara plodnih oranica, uglavnom u Semberiji, Posavini i Lijevču polju. Viši stručni saradnik u ovom ministarstvu za oblast biljne proizvodnje, Savo Rankić potvrdio je juče našem listu da se sa njiva sada skidaju uglavnom hibridi ranih i srednjih grupa zrenja, dok se početak berbe kasnih hibrida očekuje za sedam do deset dana. On je rekao da su posljedice ljetošnje suše i ekstremno visokih temperatura vazduha, koje su bile najizraženije tokom jula, uočljive na većini kukuruznih polja, a ogledaju se, prije svega, u smanjenju prinosa i nešto lošijem kvalitetu zrna ove žitarice. - Iako sve opštine još nisu dostavile izvještaje o štetama koje su u poljoprivredi na njihovim područjima uzrokovane sušom i vrelinom, procjene sa terena, pogotovo tamo gdje je već obavljena berba kukuruza ili je ovaj posao u toku, pokazuju da je prinos ove žitarice umanjen u prosjeku za 35 do 40 odsto u odnosu na prošlogodišnji. Svakako da su štete na lošijim zemljištima i veće, ali, sa druge strane, na znatnom dijelu parcela sa kvalitetnijim zemljištem i uz rijeke, stanje je dosta povoljnije - istakao je Rankić. Umanjenje prinosa, dodao je on, nije toliko izraženo, a i kvalitet zrna na takvim parcelama nije loš kako se ranije pretpostavljalo. Prema njegovim riječima, rezultati do sada obavljene berbe kukuruza na dijelu kvalitetnijih parcela u žitorodnim područjima, prije svih u Semberiji i Posavini, pokazuju da se prinos kreće između četiri i pet tona suvog zrna po hektaru, a stepen vlažnosti zrna je nešto niži od uobičajenog i iznosi između 20 i 25 odsto. Kako god bilo, kukuruza za domaće potrebe će nedostajati, pa će u nešto većem obimu, nego što je to bio slučaj prethodnih godina, morati da se nabavlja u inostranstvu, a kako i po kojoj cijeni tek će se vidjeti. M. MILjUŠ PROCJENE Koliki će biti stvarni ukupni ovogodišnji rod kukuruza sa njiva u Republici Srpskoj znaće se tek po završetku berbe i uskladištenja u silose i seoske ambare. Međutim, ono što je već sada svakom jasno, jeste da će ukupni rod biti manji od prošlogodišnjeg, ali ne baš za 50 odsto ili čak više, koliko su pokazivale ljetošnje procjene ratara i pojedinih poljoprivrednih stručnjaka.

Pratite nas na našoj Facebook i Instagram stranici i X nalogu.