Agencija za bezbjednost hrane BiH privodi kraju priopi

Novi propisi doprinijeće i većoj konkurentnosti i lakšem izlasku domaćih proizvoda na strano tržište, ali i zaštiti domaće proizvodnje od prekomjernog uvoza svega i svačega

OBLAST bezbjednosti hrane u BiH trebalo bi u narednom periodu da bude regulisana nizom novih zakonskih i podzakonskih propisa. Oni će zamijeniti zastarjelu i prevaziđenu regulativu, koja je u primjeni još od sedamdesetih godina prošlog vijeka. Ovo je najavljeno iz Agencije za bezbjednost hrane BiH, koja u saradnji sa nadležnim institucijama Republike Srpske, Federacije BiH i distrikta Brčko, kao i sa eminentnim domaćim i inostranim stručnjacima privodi kraju izradu više pravilnika i zakonskih propisa u oblasti bezbjednosti hrane. U ovoj agenciji kažu da su trenutno u završnoj fazi pravilnici, kojima će se regulisati, između ostalog, deklarisanje ili označavanje upakovane hrane, uslovi upotrebe prehrambenih aditiva i boja u hrani, zaslađivača... U pripremi su i posebni pravilnici o voćnim sokovima, nektarima i sličnim proizvodima, zatim o osvježavajućim bezalkoholnim pićima, o prirodnim mineralnim, prirodnim i izvorskim i stolnim vodama. Zamjenik direktora Agencije za bezbjednost hrane u BiH Zoran Đerić potvrdio je našem listu da je u završnoj fazi i izrada zakona o genetski modifikovanoj hrani o kojem bi radna grupa, koja ga priprema, trebalo sredinom ovog mjeseca da utvrdi kada i kako će ovaj dokument biti upućen na javnu raspravu. On je dodao da je određeni broj do sada pripremljenih prednacrta pravilnika, koji moraju biti usaglašeni sa direktivama Evropske unije, upućen na usaglašavanje u Direkciju za evropske integracije BiH, poslije čega bi o njima trebalo da se izjasni Savjet ministara BiH. - Donošenje i primjena ovih, ali i niza drugih novih propisa u oblasti bezbjednosti hrane trebalo bi da doprinese, prije svega, boljoj zaštiti potrošača, većoj konkurentnosti i lakšem izlasku domaćih poljoprivredno-prehrambenih proizvoda na inostrano tržište, ali i zaštiti domaće proizvodnje od prekomjernog uvoza svega i svačega - izjavio je našem listu Zoran Đerić. Primjera radi, prošle godine u BiH je uvezeno raznih flaširanih voda u ukupnoj vrijednosti od oko 106 miliona maraka, dok je istovremeno iz BiH izvezeno ovakvih proizvoda u vrijednosti od svega šest miliona. Primjena novih pravilnika, koji će biti usaglašeni sa sličnom regulativom u zemljama Evropske unije, trebalo bi da spriječi i obmanu potrošača u smislu pripisivanja proizvodima osobina koje oni, u stvari, ne posjeduju. Predviđeno je, naime, da na vidnom mjestu upakovanog proizvoda mora obavezno da bude deklaracija proizvođača sa nazivom proizvoda, njegovim sastavom, količinom, porijeklom, uslovima čuvanja, rokom upotrebe, kategorijom kvaliteta i oznakom serije proizvodnje. Na prehrambenim proizvodima koji se uvoze u BiH, na deklaraciji, osim naziva sjedišta proizvođača i zemlje porijekla, novi propisi nalagaće da bude istaknuto i sjedište uvoznika i zemlje iz koje je proizvod uvezen. M. MILjUŠ ZAKON O GMO Za sada u BiH ne postoji nijedan poseban propis kojim se reguliše proizvodnja, prodaja i korišćenje genetski modifikovane hrane. Jedino je članom 31. Zakona o hrani BiH određeno da je za stavljanje genetski modifikovane hrane u promet potrebna odgovarajuća dozvola. U Agenciji za bezbjednost hrane kažu da će novim zakonskim propisom u ovoj oblasti biti regulisana mnoga pitanja, počevši od samoga stavljanja u promet, pa do definisanja nadležnosti koje se odnose na genetski modifikovane organizme (GMO) i hranu koja ih u sebi eventualno sadrži.

Pratite nas na našoj Facebook i Instagram stranici i X nalogu.