Krediti do 70.000 KM: Bankari traže veći limit za građane

Danijela Bajić
Dodaj glassrpske.com kao Google izvor
Ilustracija Foto: Agencije | Ilustracija

BANjALUKA - Limit za potrošačke nenamjenske kredite u BiH mogao bi biti povećan sa 50.000 na 70.000 KM, što bi, ukoliko regulatori prihvate inicijativu banaka, građanima omogućilo lakši pristup većem iznosu novca uz manje troškova i bez potrebe da kredit podižu u više banaka.

KLjUČNE INFORMACIJE

  • Banke predlažu povećanje limita nenamjenskih potrošačkih kredita sa 50.000 na 70.000 KM.
  • Veći limit, prema bankarima, ne bi značio blaže uslove za odobravanje kredita.
  • Ključni kriterijum trebalo bi da bude kreditna sposobnost pojedinca, a ne jedinstveni limit za sve.
  • Cijene su od 2015. godine porasle više od 36 odsto, a povećana su i primanja građana.
  • Sada građani kojima treba više od 50.000 KM često moraju podizati kredite u više banaka, što povećava troškove.
  • O inicijativi se već razgovara sa entitetskim agencijama za bankarstvo.

Limit ne prati rast cijena i primanja

U Udruženju banaka BiH ističu da bi povećanje limita omogućilo kreditno sposobnim građanima da potreban iznos dobiju u jednoj banci, ali bez blažih uslova za odobravanje kredita. Suština inicijative, kako poručuju, nije podsticanje na veće zaduživanje, već usklađivanje pravila sa promijenjenim ekonomskim okolnostima i većim oslanjanjem na stvarnu sposobnost klijenta da uredno vraća dug.

Direktor Udruženja banaka BiH Edis Ražanica kaže za "Glas" da su se u proteklim godinama značajno promijenile i cijene i primanja građana, zbog čega bi trebalo preispitati ograničenje postavljeno u drugačijim ekonomskim okolnostima.

- Limit od 50.000 maraka vrlo često ne zadovoljava potrebe tržišta i klijenata. Razumijemo period kada je postavljen, ali su se ekonomske okolnosti u međuvremenu promijenile - istakao je Ražanica.

Kao jedan od ključnih pokazatelja promjena navodi rast potrošačkih cijena. Prema podacima koje je iznio, indeks potrošačkih cijena u junu 2026. godine iznosio je 136,1 u odnosu na baznu 2015. godinu, što znači da su cijene u prosjeku porasle za više od 36 odsto.

Ražanica naglašava da 70.000 KM nije konačan limit, već polazna osnova za razgovore.

- Naš generalni stav je da je 70.000 KM možda dobra polazna osnova, odnosno razuman početni nivo za razmatranje. Mi u BiH nemamo jedinstvenu i standardizovanu metodologiju za procjenu kreditne sposobnosti klijenata - rekao je.

Kreditna sposobnost umjesto jedinstvenog limita

Prema njegovim riječima, upravo bi procjena kreditne sposobnosti trebalo da određuje maksimalni nivo zaduženja, umjesto jedinstvenog limita za sve građane.

- Metodologija, odnosno procjena kreditne sposobnosti, trebalo bi da određuje maksimalni nivo zaduženja pojedinog klijenta na osnovu njegovog zaposlenja, primanja i drugih faktora rizika - pojasnio je.

Dodaje da su, osim cijena, porasla i primanja stanovništva, uključujući minimalnu i prosječnu platu, zbog čega je 70.000 KM, kako kaže, razuman iznos za dalje razgovore.

Veći iznos ne znači i veće zaduživanje

Na pitanje da li bi veći limit mogao građane gurnuti u dublje finansijske probleme, Ražanica odgovara da mogućnost većeg kredita ne znači i obavezu da se građani više zadužuju.

- Sama činjenica da postoji mogućnost da se realizuje kredit u većem iznosu ne znači da se on mora realizovati u većem iznosu. Pričamo samo o mogućnosti - naglasio je.

Jedan kredit, manje troškova

Kao jedan od razloga za promjenu sadašnjeg pravila navodi i situaciju u kojoj građani, kada im je potrebno više od 50.000 KM, sredstva moraju tražiti u više banaka.

- Klijenti koji zbog ograničenja od 50.000 KM u jednoj banci, realizuju kredite u više banaka i na taj način zadovolje svoje potrebe, imaju dvostruke troškove - naknade za obradu kredita, pribavljanje mjenica i drugih instrumenata osiguranja, polisa osiguranja i tako dalje - rekao je Ražanica.

On ističe da se o inicijativi već razgovara sa entitetskim agencijama za bankarstvo, ali da eventualna promjena limita neće biti rezultat jednostavne odluke.

Stopa NK među najnižim

Prema riječima Edisa Ražanice, domaće banke su i do sada pokazale oprez u procjeni kreditnog rizika.

- Banke u BiH su dokazale da imaju vrlo konzervativan i optimalan pristup procjeni kreditnog rizika. Naše stope nekvalitetnih kredita među najnižim su u Evropi - istakao je Ražanica.

Danijela Bajić Novinar

Novinar u "Glasu Srpske" od 2012. godina. Na početku pisala za gradsku rubriku, nakon čega prelazi na društvo i privredu, gdje izvještava i danas.

Sve vijesti autora →

Pratite nas na našoj Facebook i Instagram stranici i X nalogu.