Svjetski dug premašio 365 biliona dolara, rizik sve veći za vlade

LONDON - Institut za međunarodne finansije (IIF) upozorio je da je svjetski dug premašio nevjerovatnih 365 biliona dolara, a rast njegovog servisiranja predstavlja sve veći rizik za vlade širom svijeta.

Prema istraživanju IIF-a, državni dug raste u vrijeme kada su prinosi na srednjoročne i dugoročne državne obveznice nekih od najvećih svjetskih ekonomija dosegli najveće nivoe u više od jedne decenije, prenio je CNBC.

Najveće ekonomije pod pritiskom: Zabrinjavajući trendovi

To se odnosi na Sjedinjene Američke Države, Japan, Francusku i Veliku Britaniju, a rast prinosa odražava sve veću zabrinutost investitora zbog viših kamatnih stopa, trajnih uticaja izazvanih visokim troškovima energije, slabog privrednog rasta i visoke državne potrošnje.

IIF je posebno izdvojio četiri velike ekonomije, navodeći da se suočavaju sa "uporno velikim deficitima i rastom troškova kamata", problemima koji su dugo bili povezivani sa prezaduženim državama u razvoju.

Cijena zaduženja: Kamate premašuju ulaganja u VJ, odbranu i čistu energiju

Razvijene ekonomije su prošle godine platile više od 3,3 biliona dolara (2,8 biliona evra) kamata na međunarodno trgovane državne obveznice, što je više od globalne potrošnje na vještačku inteligenciju, koja je iznosila 2,2 biliona evra, odbranu od 2,6 biliona evra i čistu energiju od dva biliona evra.

IIF je upozorio da je dug postao i političko pitanje, stvarajući "začarani krug između izbora i kratkoročnih brzih rješenja", uz istovremeno povećavanje dugoročne ranjivosti, jer korist od daljeg zaduživanja postaje sve manja.

Budućnost finansija: Zašto troškovi kamata samo rastu?

"Kako referentne kamatne stope rastu, očekuje se nagli porast troškova kamata, dok strukturni uticaji izazvani izdvajanjima za zdravstvo i javne penzije uglavnom ostaju nerješeni", naveo je IIF.

Organizacija za ekonomsku saradnju i razvoj (OECD) sa sjedištem u Parizu navela je u svom privremenom ekonomskom izvještaju objavljenom u srijedu da rast prinosa na obveznice ukazuje na potrebu za većim naporima u cilju ograničavanja i preusmjeravanja državne potrošnje, poboljšanja efikasnosti javnog sektora i povećanja prihoda.

Pratite nas na našoj Facebook i Instagram stranici i X nalogu.