Blokčejn tehnologija u postupku sticanja i sprovođenja autorskog i prava industrijske svojine – nove mogućnosti za autore i inovatore

U prethodnim člancima ovog serijala govorili smo o temama koje čitaoce upućuju na značenje osnovnih pojmova prava digitalne imovine kao i praktičnih svojstava blokčejn tehnologije.

Par narednih članaka posvetićemo primjeni blokčejn tehnologije u postupku sticanja i sprovođenja autorskog prava i prava industrijske svojine, tj. predstavićemo mogućnosti za sve autore i inovatore u pogledu konretne primjene blokčejna u pravu intelektualne svojine.

Poznata je činjenica da u kontinentalnom sistemu prava, subjektivno autorsko pravo nastaje u samom momentu nastanka autorkog djela – npr. završetka umjetničke slike. Dakle, za sam nastanak autorskog djela nije potrebno provoditi formalni postupak pred nadležnim organima, dok anglosaksonski sistem prava zahtijeva obaveznu formu registracije u pogledu sticanja autorstva.

Blokčejn tehnologija bi svoju primjenu u pogledu sticanja prava intelektualne svojine mogla ostvariti putem pouzdanog i preciznog evidentiranja trenutka nastanka autorskog djela, jer blokčejn tehnologija nudi mogućnost upotrebe vremenskog pečata, koji je validiran heš funkcijom te omogućava pouzdano i precizno praćenje svih unosa u distribuiranom dnevniku blokčejna. Na ovaj način bi svako lice, iz bilo koje države svijeta, moglo imati uvid o tačnom trenutku registracije određenog autorskog djela tj. trenutku nastanka autorskog prava. Na isti način bi svako zainteresovano lice moglo pratiti promet subjektivnog autorkog prava (npr. prenos pojedinih imovinsko-pravnih ovlaštenja). Takođe, kao najveću prednost upotrebe blokčejna u pogledu prava intelektualne svojine ogledala bi se u samoj transparentnosti blokčejna, jer podaci o autorskom djelu i njegovom autoru ne mogu ni na koji način biti kompromitovani, što bi najveću primjenu doživjelo prilikom dokazivanja autorskog prava u sudskim postupcima. 

U pogledu primjene blokčejna kod sticanja i prometa prava industrijske svojine (npr. loga/žiga, patenta, industrijskog dizajna), bitno je napomenuti glavnu karakteristiku blokčejn tehnologije – njegovu decentralizaciju, koja sam sistem čini otporan na sajber napade i kompromitaciju njegovog sadržaja. U prilog tome govori i činjenica da je Zavod za intelektualnu svojinu Evropske unije već uspostavio Evrospki registra prava intelektualne svojine na blokčejnu.

Upravo činjenica o postojanju registra prava intelektualne svojine na nivou EU a koji se vodi na blokčejnu govori u prilog sve većeg povjerenja u sistem blokčejn tehnologije, jer zahvaljujući svojoj decentralizovanoj prirodi omogućava jednostavnije pristupanje i praćenje sticanja prava industrijske svojine iz bilo kog dijela evrope.

Takođe, Svjetska organizacija za zaštitu intelektualne svojine (WIPO) takođe preduzima korake ka formiranju prototipa registra prava intelektualne svojine na blokčejn tehnologiji (tehnologiji distribuiranog dnevnika). Njegovim formiranjem  promet (prenos ili ustupanje) subjektivnih prava intelektualne svojine upotrebnom blokčejn tehnologije bilo bi olakšano kako proceduralno tako i finansijski, jer bi se, npr. ugovor o stavljanju u promet industrijskog dizajna mogao realizovati zaključenjem „pametnog ugovora“ na brz, siguran i jednostavna način jer bi sama uplata naknade inicirala upis-ustupanje ovlaštenja u blokčejn bazu podataka.

Da zaključimo, mogućnosti primjene blokčejn tehnologije (pored prometa kriptovaluta) su ogromne, te okečujemo njenu primjenu u sve većem broju „formalnih postupaka“ u budućnosti.

Autorski tekst advokata Jovane Diljević

Napomena: Tekst ne predstavlja pravni savjet, već lični stav autora.

Više informacija o kriptovalutama i digitalnoj imovini možete naći na www.jovanadiljevic.com .

Pratite nas na našoj Facebook i Instagram stranici i X nalogu.