Kako je privatizovana glamočka privreda

Glas Srpske
Kako je privatizovana glamočka privreda

Od prodaje 29 preduzeća, opština nije dobila ni feninga... Privreda i dalje na koljenima, a o novom zapošljavanju nema ni govora, istakao načelnik opštine Rade Gvero

BROJNE nezakonitosti, zloupotrebe, mućke i malverzacije, koje su pratile proces privatizacije državnog kapitala u preduzećima Federacije BiH, a o kojima se u posljednje vrijeme sve glasnije javno govori, nisu mimoišle ni glamočku opštinu. Sudeći po stanju u kojem se nalaze privatizovana preduzeća, privatizacija u ovoj opštini je od prvog dana nekontrolisano krenula stranputicom i izrodila se u legalnu pljačku i otimačinu državne imovine. U opštinskoj upravi kažu da su bili nemoćni da spriječe hrvatske tajkune da za sitne pare kupe preduzeća koja su prije rata bila ponos i uzdanica razvoja i prosperiteta glamočke privrede. Građani, opet, tvrde da će ono što je učinjeno imati i te kako negativne posljedice po privredni oporavak i socijalno-ekonomski položaj u ovoj opštini sa većinskim srpskim stanovništvom. Načelnik opštine Rade Gvero javno optužuje Agenciju za privatizaciju Livanjskog kantona i tvrdi da je ona glavni krivac što su mnoga preduzeća u ovoj, sada siromašnoj i ratom opustošenoj opštini, prodata na krajnje sumnjiv način i u bescjenje. Kao primjer, on navodi prodaju stambene zgrade sa tri poslovna prostora i dva trosobna stana u centru grada. U prizemlju te zgrade bila je mesnica, zdravljak i pekara. Sve je to, kaže, prodato za svega sto maraka. Da ironija bude veća, novi vlasnik ovog atraktivnog objekta je 70 odsto procijenjene vrijednosti platio sertifikatima, a 30 odsto u gotovini. - Od privatizacije ŠIP "Šator", koji je imao najsavremeniju pilanu u Evropi, zatim "Glame" i drugih naših preduzeća, nismo imali ama baš nikakve koristi. Od njihove prodaje opština nije dobila ni feninga. Tvrdnje da će pare dobijene privatizacijom državnog kapitala u ovdašnjim preduzećima biti uložene u oživljavanje i podizanje posrnule privrede i novo zapošljavanje, nisu se obistinile - veli načelnik. Gvero podsjeća da je fabrika za preradu krompira "Glama" prije četiri godine prodata za bagatelu bivšem hrvatskom generalu, a sada haškom sužnju Slobodanu Praljku. - Novi vlasnik nije ispunio nijednu obavezu iz kupoprodajnog ugovora u vezi sa ulaganjem i zapošljavanjem radnika. Ako se nešto ne promijeni, a sumnjam da će se promijeniti, "Glama" nikada neće početi da radi - upozorava Gvero. On kaže da je u glamočkoj opštini privatizovano 29 preduzeća sa većinskim državnim kapitalom i da se praktično više nema šta privatizovati. - Iako su preduzeća prodata za bagatelu (šest miliona u sertifikatima i gotovini), ove pare su zaobišle opštinsku i završile u kantonalnoj kasi. Koliko znam, situacija nije ništa bolja ni u susjednom Drvaru, gdje su privatizovana 32 preduzeća - ističe Gvero. Načelnik ove opštine tvrdi da je u Glamoču bilo i izdavanja falsifikovanih posjedovnih listova za imovinu koja je bila predmet privatizacije, a što bi, prema njegovom mišljenju, trebalo da bude predmet interesovanja Kantonalnog tužilaštva u Livnu i nadležnog suda. - Preduzeće "Agrarija" prodalo je četiri objekta koja nisu vlasništvo tog preduzeća. U izvještaju o reviziji privatizacije pilane ŠIP "Šator" (sada "Finvest") navodi se da je vlasnik, Marijan Filipović iz Hrvatske, u pogon za proizvodnju drvenih ploča uložio devet miliona maraka, a tog pogona uopšte nema u Glamoču - objašnjava Gvero. On tvrdi da se u Glamoču, koji je prije rata bio jedna od prvih opština po šumskom bogatstvu u Jugoslaviji, i dalje nekontrolisano siječe šuma i uništava najveće prirodno blago. G. DAKIĆ REVIZIJA Uz sve navedeno, Rade Gvero smatra da je nedopustivo i to što u Komisiji za procjenu privatizacije preduzeća Livanjskog kantona nema nijednog predstavnika opštine Glamoč, dok ih Livno i Tomislavgrad imaju po tri. Ističe da ga, ipak, raduje to što je programom federalne Vlade za ovu godinu predviđena revizija i poništavanje svih sumnjivih privatizacija. Očekuje da će i u glamočkoj opštini biti poništene sve sumnjive privatizacije.

Pratite nas na našoj Facebook i Instagram stranici i Twitter nalogu.

© AD "Glas Srpske" Banja Luka, 2018., ISSN 2303-7385, Sva prava pridržana