Vladimir Mijailović u Srpcu promovisao knjigu “Od Afrike do Sibira”: Crne mambe vrebaju i iz lovačkih čeka

Dejan Jovičić
Vladimir Mijailović u Srpcu promovisao knjigu “Od Afrike do Sibira”: Crne mambe vrebaju i iz lovačkih čeka

SRBAC - Gotovo da nema lovca koji ne bi poželio da jednog dana hoda i lovi Crnim kontinentom, ali divlja prostranstva Sibira sa raznolikom florom i faunom ne bih dao ni za tri Afrike.

Ovo su riječi poznatog lovca iz Srbije Vladimira Mijailovića, koji je anegdote i doživljaje iz tri decenije duge lovačke karijere na nekoliko kontinenata opisao u književnom prvencu “Od Afrike do Sibira”.

Autor, čija knjiga već postaje bestseler u Srbiji, vodi porijeklo iz Nožičkog kod Srpca, što ga je motivisalo da upravo u rodnom gradu organizuje prvu književnu promociju na teritoriji Republike Srpske.

Na 250 strana opisao je zanimljive lovačke priče od Južne Afrike, Sibira, Urala, Volge, Švedske, Andaluzije, Šampanje, Normandije, Pirineja, Mađarske, Julijskih Alpa, Triglava, doline Kupe, Podravine, Slavonije, Republike Srpske, Makedonije, Rumunije, Banata i padina Karpata, pa sve do Beograda, Obrenovca, Uba, Bačke, Banata i zapadne i istočne Srbije.

Ljubav prema lovu naslijedio je od oca, sa kojim je obilazio lovišta još od najmlađih dana, a njegov djed bio je jedan od začetnika lova u Srpcu i osnivača Lovačkog udruženja “Srna”, na čiji prijedlog je ovo udruženje i dobilo ime.

- Imao sam sreću da još u mladim danima lovim u najboljim lovištima i družim se sa jugoslovenskom i svjetskom elitom, čija imena su nešto značila u svijetu lova. S vremenom sam se počeo baviti lovnim turizmom, a zatim postao aktivan turista i doživio mnoge avanture koje su počele u Sloveniji 2006. godine, pa sve do ostvarenja lovačkih snova u egzotičnim predjelima Evrope, Azije i Afrike - rekao je Mijailović, koji je po zvanju magistar poljoprivrede. Najveće impresije nosi upravo iz Sibira, koji ga je opčinio u svakom pogledu jer prizori na desetine i stotine sibirskih srndaća i losova ostavljaju bez daha.

- Sibir zauzima veoma značajno mjesto u mojoj knjizi jer tek na ovom mjestu svaki istinski lovac mora da dokaže svoje vještine i sposobnosti. Poseban pečat sveukupnom doživljaju daje bliskost našeg i ruskog naroda, sličan jezik, kultura i istorija sa stradanjima i uzdizanjima - kaže Mijailović.

Izazove sa kojima se suočavao u divljim predjelima Južne Afrike pamtiće zauvijek jer je opasnost po život vrebala gotovo na svakom koraku.

- U ovoj zemlji, crna mamba, koja je jedna od najotrovnijih zmija, praktično je domaća životinja. Zmije se nalaze svuda i trebalo je paziti da se ne nalaze u unutrašnjosti lovačkih čeka, a naročito noću kad se lovci vraćaju kući. Zmije često legnu na kamen ili rupu na putu, pa ako naletite na nju pješice, može se završiti fatalno - rekao je Mijailović.

Promociju knjige u Srpcu organizovali su Lovačko udruženje “Srna” i Narodna biblioteka Srbac.

Direktor biblioteke Branko Savanović rekao je da se knjiga čita u jednom dahu i dodao da posebnu važnost ima njen edukativan karakter.

- Mnogi ljudi ne prave razliku između lova i lovstva, odnosno poistovjećuju lov sa pradavnim vremenima kada su se ljudi bavili lovom iz nužde, a danas obuhvata i uzgoj, zaštitu i korišćenje divljači. Lovstvo je usko povezano sa poljoprivredom, šumarstvom i drugim djelatnostima i ova knjiga daje veliki doprinos tome da ljudi shvate koja je suština bavljenja lovom - kazao je Savanović.

Predsjednik LU “Srna” Goran Savanović rekao je da je interesovanje za knjigu pokazao i Lovački savez RS, koji planira da otkupi određeni broj primjeraka i podijeli ga udruženjima po opštinama i gradovima.

Korijeni

Važno mjesto u knjizi zauzimaju autorovi korijeni, Obrenovac po ocu i zaselak Brezovača kod Nožičkog po majci, zatim Srbac i planina Motajica. Prethodno je već napisao jednu knjigu o ribolovu kao svojevrsni ribolovački vodič, a u planu je da sljedeće godine objavi i knjigu o lovu na srneću divljač, o čemu je na promociji održao kraću edukaciju za lovce iz Srpca, Prnjavora, Prijedora, Broda i Banjaluke.

Pratite nas na našoj Facebook i Instagram stranici i Twitter nalogu.

© AD "Glas Srpske" Banja Luka, 2018., ISSN 2303-7385, Sva prava pridržana