Za ubistvo 30 Srba još nema optužnica

Za ubistvo 30 Srba još nema optužnica 10.06.2008 22:00 | Ž. D.

ČEMERNO - U selu Čemerno kod Ilijaša juče je služenjem parastosa obilježena 16. godišnjica stradanja srpskog naroda ovog kraja.

U napadu pripadnika Armije RBiH 10. juna 1992. godine na selo Čemerno ubijena su 32 srpska civila i vojnika, a među ubijenima je najveći broj staraca, žena i djece.

U selu nakon rata niko ne živi, a nijedna kuća nije obnovljena.

Za zločin u Čemernu još niko nije odgovarao.

Predsjednik Organizacije porodica zarobljenih i poginulih boraca i nestalih civila Istočno Sarajevo Mirjana Simanić apelovala je na Tužilaštvo BiH da konačno intenzivnije krene u istraživanje stravičnog zločina u Čemernu, kako bi se ubice izvele pred lice pravde.

Vijence na spomen-ploču, koja je postavljena prije godinu dana, položili su predstavnici Udruženja porodica zarobljenih boraca i nestalih civila iz Istočnog Sarajeva, predsjednik Kluba delegata srpskog naroda u Vijeću naroda Republike Srpske Staša Košarac, gradonačelnik Istočnog Sarajeva Radomir Kezunović, kao i rodbina koja je u Čemerno došla iz Zvornika, Bijeljine, Istočnog Sarajeva i drugih dijelova Republike Srpske.

Preživjeli svjedok zločina, koji se desio za nepun jedna sat, Petar Rašević i danas kada o tome priča ne može da sakrije suze.

- Bio sam u svojoj kući. Ustao sam u pola šest, jer se čula stravična pucnjava. Probudio sam po selu koliko sam mogao da stignem ljudi, ali je bilo kasno. Kada su muslimani iz okolnih sela Korita, Mahmutovića Rijeke okružili selo, palili su sve što im se našlo na putu, ubijali, klali koga su stigli. Sakrio sam se pod jednu štalu i vidio kada su izveli Spaseniju i njene dvije kćerke. Svojim očima sam vidio da su je silovali i zaklali, a potom pucali u nju. Strahote koje sam gledao zdrava pamet ne može riječima ispričati - priča Petar Rašević.

Kaže da je nakon stravičnog zločina preko Karaule otišao na Okruglicu, gdje je sreo Srbe, koji su mu pritekli u pomoć i vratio se sa njima u Čemerno.

- Svi koji su ubijeni u Čemernu tog jutra su moja rodbina. U kući su mi bili rođaci, koji su kao izbjeglice došli kod nas, i svi su izginuli. Bunjevci, Damjanovići, Raševići.. Niko ni nakon 16 godina nije odgovarao, niti je za ovaj zločin iko upitao, priča kroz suze Petar, koji danas živi u Domu staraca u Istočnom Sarajevu poluslijep.

- Ne mogu da spavam ni danas, jer mi se slike vraćaju čim zaklopim oči. Kada sam budan, isto tako. Bolje i mene da su tada ubili, jer ovo život nije - kaže Petar.

Staša Košarac je rekao juče u Čemernu da je BiH neophodna istina i o stradanju srpskog naroda.

- Obaveza je svih nas da kroz pravosudne institucije BiH otvorimo ovo pitanje. Istina je da niko za zločin u Čemernu nije odgovarao i na svima nama je, kako politička tako i moralna i nacionalna obaveza da ovo pitanje potenciramo. Ne samo zločin u Čemernu, nego i na svim drugim mjestima gdje su Srbi stradali - kazao je Košarac.

Koordinator tima MUP-a RS za istraživanje i dokumentovanje ratnih zločina Simo Tuševljak kaže da je MUP RS već 1992. godine izvršio uviđaj na licu mjesta gdje su tijela pronađena i krivičnu prijavu podnio nadležnom Okružnom tužilaštvu.

- U martu prošle godine podnijeli smo i dopunu izvještaja Okružnom tužilaštvu u Istočnom Sarajevu protiv lica koja su počinila krivično djelo i nepobitno utvrdili da su izvršioci. U Okružnom tužilaštvu se intenzivno sprovodi istraga, vrlo brzo će biti podignute optužnice i vjerujemo da će oni koji su počinili ovo krivično djelo odgovarati - kazao je Tuševljak.

On kaže da su izvršioci zločina dva dana putovali do Čemerna i pobili nedužne civile. Dodaje da je za zločine u Čemernu zainteresovano i Tužilaštvo BiH, ali da će Okružno tužilaštvo završiti istragu, a Tužilaštvo BiH odlučiti o predmetu.

- Istraga se vodi protiv 15 lica, od kojih su trojica po komandnoj odgovornosti, a njih 12 su neposredni izvršioci krivičnog djela zločina - kaže Tuševljak, dodavši da je riječ i o vojnom i civilnom rukovodstvu opštine Breza.

Prema izjavama porodica ubijenih, za zločine u Čemernu odgovorni su tadašnji predsjednik opštine Breza Salko Opačina, komandir milicije Meho Kulić, kao i komandir interventnog voda "zelenih beretki" Esad Solak, zvani Zelo. Porodice žrtava tvrde da ništa manje nisu krivi Idriz i Sidik Čiva, Suno i Nusret Bešlija, Mustafa Hadžić i Džemal Adžić.

Preživjeli tvrde da su ovi ljudi najodgovorniji što je u jutro 10. juna prije 16 godina pobijeno 30 nedužnih civila Čemerna, koji su ekshumirani u maju 1999. godine.

Iz porodice Bunjevac poklano je i pobijeno osam ljudi, među kojima su i tri žene. Ubijeno je pet žena iz porodice Damjanović, troje Trifkovića, među kojima je i jedna žena.

Član Instituta za nestala lica iz kancelarije u Istočnom Sarajevu Slobodan Škrba kaže da su tri dana 1999. godine vršili ekshumaciju žrtava u Čemernu i da su ih tokom tog procesa ometali mještani okolnih sela.

- Ekshumirano je osam žena i jedno dijete. Ostalo su bile muške glave i sve civili. Medicinskom obradom je utvrđeno da su ubijani tupim predmetima, čekićem, kocem. Dva tijela bila su zapaljena i nisu mogla da se odvoje. Sahranjena su na Sokocu i ukopana u jedan grob, pod jedan krst sa dva imena. Riječ je o Miroslavu Jankoviću i Svetozaru Kapetanoviću, kaže Škrba.



© Glas Srpske 2012 ISSN 2303-7385 | Impresum | Marketing | Kontakt | Latinica | Ćirilica