Mitrović: Mandić nikada nije pokazao mržnju prema Bošnjacima

U nastavku suđenja predsjedniku Udruženja porodica nestalih lica Sarajevsko-romanijske regije Milanu Mandiću i novinarima televizije "Elta", koji su optuženi za izazivanje nacionalne, rasne i vjerske mržnje, razdora i netrpeljivosti, Mitrović je naveo da Mandića poznaje posljednjih 16 godina kroz zajedničke aktivnosti u procesu traženja nestalih.

Mitrović je u svojstvu svjedoka odbrane rekao da je emisiju "U sred srijede" televizije "Elta", o temi traženja nestalih lica, procesuiranja ratnih zločina i odnosa udruženja koja se bave ovim pitanjima, a u kojoj je Mandić dao izjavu "Božija pravda u Srebrenicu je stigla 1995.", gledao naknadno.

"Dok sam gledao prilog, stekao sam utisak da je kod Mandića žprovejavaož osjećaj izražene diskriminacije od svih koji imaju direktan uticaj na traženje nestalih. I Mandić je žrtva, on još traga za ocem, a znam da mu je i majka bila pritvarana tokom rata", kaže Mitrović.

On je potvrdio da je 9. januara 2014. godine Mandić primio uvredljivu " čestitku" na kojoj se nalazila fotografija skeletnih ostataka žrtava, koju je pokazao Savjetodavnom odboru Instituta za nestala lica BiH, čiji je član.

"Tražio je da bude zakazana sjednica Odbora na kojoj bi hrvatska i bošnjačka udruženja zauzela stav o ovome, ali do toga nikada nije došlo", rekao je Mitrović.

On je dodao da je jedna od predstavnica bošnjačkog udruženja rekla da joj nije bilo ponuđeno da "potpiše čestitku", ali da bi to učinila.

"I pored stanja u kojem je bio, Mandić nikada nije pokazao animozitet niti mržnju prema Bošnjacima. On je, i pored ponekad radikalnih stavova, održavao nivo korespondencije sa svima koji se bave traženjem nestalih, a 2010. godine posjetio je i Potočare, nakon čega je bio izložen kritikama srpskih udruženja jer Bošnjaci nisu uradili nešto slično za Srbe", rekao je Mitrović, koji je član Savjetodavnog odbora.

Prema njegovim riječima, svi članovi Savjetodavnog odbora nisu drastično shvatili Mandićevu izjavu. Kako kaže, ona je potekla iz lične frustracije i osjećaja diskriminacije srpskog naroda, a ne iz želje za odmazdom.

"Prije i poslije toga, Mandić nikada nije dao takvu ili sličnu izjavu. Korektno se ponašao, a sa nekim Bošnjacima čak je imao i srdačne odnose", potvrdio je Mitrović.

Član Kolegijuma direktora Instituta za nestala lica BiH Milutin Mišić rekao je da je po službenoj dužnosti gledao intervju sa Milanom Mandićem na televiziji "Elta", u kojoj je, između ostalog, govorio o problemima sa Tužilaštvom BiH, koje je glavni nosilac tog procesa.

"Spominjao je probleme u vezi sa odbijanjem Tužilaštva BiH da plati probna kopanja, kao i neopravdano duga čekanja na ekshumacije koje su bile najavljene. Spominjao je i probleme između srpskih i bošnjačkih udruženja, navodeći da udruženja iz Federacije BiH /FBiH/ nemaju dovoljno solidarnosti i odgovornosti da priznaju status srpskih žrtava", naveo je Mišić.

I ovaj svjedok je potvrdio da je, kao i Mandić, 9. januara 2014. primio uvredljivu "čestitku" usmjerenu protiv srpskog naroda, o čemu je razgovarano u Institutu. Mišić kaže da, nažalost, nije bilo volje da ovo pitanje bude stavljeno na dnevni red Upravnog odbora.

"Mandić je to postavio na Savjetodavnom odboru, ali nije postignut nikakav konsenzus", rekao je Mišić.

Komentarišući Mandićevu izjavu, Mišić je rekao da je razočaran jer su mu nakon toga zatvorena brojna vrata u procesu traženja nestalih.

"Mandić mi je objašnjavao njegovo razočaranje što se izjava tumači zlonamjerno i što pokušavaju omalovažiti njegov dosadašnji rad na traženju nestalih", kaže Mišić.

On smatra da je Mandić trebalo da objasni svoje riječi ili da, eventualno, uputi izvinjenje uvrijeđenim.

Mišić je izrazio razumijevanje za žrtve, koje "imaju puno gorčine i ogorčenja", te dodao da je Mandić diskriminisan.

"On je sebi napravio veliku štetu. Prije toga mnogo je radio sa svjedocima, a Institut je podnio nekoliko zahtjeva za ekshumaciju na osnovu njegovog rada. Imao je dobru saradnju sa ljudima na obje strane, a bio je zahvalan i zahtjevan saradnik. Nikada nije imao predrasuda prema drugim narodima, a bio je popularan i u udruženjima žrtava iz FBiH", potvrdio je Mišić.

Mandićeva izjava bi, prema njegovim riječima, prošla nezapaženo da je član kolegijuma direktora Instituta Amor Mašović nije potencirao sa ciljem da ga isključi iz Savjetodavnog odbora, u čemu nije uspio.

"Nisam čuo da je izjava Milana Mandića podstakla bilo koga na izazivanje nacionalne, rasne i vjerske mržnje", rekao je Mišić.

Krivičnu prijavu protiv Mandića i televizije "Elta" podnijeli su predstavnici bošnjačkih udruženja iz Srebrenice.

Prijava je podnesena zbog Mandićeve izjave od 19. februara 2014. godine, kada je u vezi sa javnim istupima Munire Subašić i Hatidže Mehmedović, koje predstavljaju udruženje "Majke Srebrenice", između ostalog, rekao da će "njihove govore stići Božija pravda".

"Božija pravda u Srebrenicu je stigla. O tome javno govorim. Žestok ratni zločin počinjen je 1992. i 1993. godine u Srebrenici, Skelanima, Potočarima, Kravici i Bratuncu, a Božija pravda je stigla 1995. godine", izjavio je tada Mandić.

Nastavak suđenja zakazan je za 25. januar.

Pratite nas na našoj Facebook i Instagram stranici i Twitter nalogu.