Ivanić: MAP je trenutno maksimum za put BiH ka NATO

"Želja mi je da u narednih osam mjeseci ponovo vratimo pozitivnu priču o BiH i da se sa tema o kojima se ne slažemo, vratimo na teme o kojim možemo da se dogovorimo i postignemo kompromis. Jedna od ključnih tema svakako je približavanje BiH EU i dobijanje statusa kandidata. Evo, da budem oprezan, ja to očekujem do kraja mandata Predsjedništva BiH, iako smo mi u Predsjedništvu postavili ambicioznije ciljeve da taj proces teče brže", rekao je Ivanić.

On je podsjetio da će BiH 9. decembra dobiti Upitnik Evropske komisije, na koji treba da odgovori u roku od šest mjeseci, ističući da ništa od toga neće biti dovoljno, ako ne bude pozitivne političke klime, pozitivnog političkog ambijenta u BiH.

Ivanić je naveo da rad na dokumentu Pregled odbrane BiH još traje, te da je to zahtjevan posao jer Oružane snage /OS/ treba smanjiti za 800 vojnika, treba prilagoditi unutrašnju organizaciju nove strukture, te smanjiti broj oficira i podoficira i prilagoditi lokacije.

"Stičem utisak da su različite političke koncepcije prevaziđene i da se to klupko odmotava i kreće ka kompromisu. Nadam se da će to biti postignuto do kraja novembra, da će Republici Srpskoj ostati dvije, a Federaciji BiH četiri lokacije, kao i da će broj vojnih skladišta biti usaglašen, te da će unutrašnja struktura OS biti prilagođena tom novom okviru", rekao je srpski član Predsjedništva BiH.

Što se tiče knjiženja vojne imovine, ističe Ivanić, tu Predsjedništvo BiH u ovom mandatu nije ništa radilo, nije donosilo odluke, niti je mijenjalo legislativu, s obzirom da je proces knjiženja vojne imovine započet u prethodnom sazivu Predsjedništva, i vrlo je jasno da će o toj temi odluke donositi sud.

On naglašava da institucije Republike Srpske imaju namjeru da ne dozvole knjiženje vojne imovine, kao i da na raspolaganju imaju velike i brojne mehanizme kojima se to može odgađati.

"Mislim da je ključ cijele te priče u budućem odnosu pravosudnih institucija i institucija Republike Srpske", smatra Ivanić. On je ponovio da sve što je do sada rekao o putu BiH ka članstvu u NATO stoji i danas.

Govoreći o spoljnoj politici BiH, on je potvrdio da su odnosi Srajeva i Beograda opterećeni događajima u Srebrenici, kada je pokušan atentat na srpskog premijera Aleksandra Vučića, kao i otkazivanjem posjete predsjednika Srbije Tomislava Nikolića BiH zbog privođenja muslimanskog ratnog komandanta u Srebrenici Nasera Orića, koga sada Sud BiH procesuira zbog ratnih zločina nad Srbima.

"Moji lični odnosi sa Beogradom i srpskim rukovodstvom su više nego odlični, a slične odnose ima i hrvatski član Predsjedništva BiH Dragan Čović. Problem su odnosi bošnjačkog člana Bakira Izetbegovića i gospode Nikolića i Vučića. Preduslov za popravljanje tih odnosa, a što je interes BiH, jeste mnogo tolerantniji pristup koji mora doći iz bošnjačkih političkih krugova, nego što sada dolazi", konstatovao je Ivanić.

On je naglasio da je cilj BiH da ima dobre i korektne odnose i sa Zagrebom, ali oni su veoma zategnuti nakon hapšenja osumnjičenih za ratne zločine u Orašju.

"Rečenice koje su dolazile iz Hrvatske, poput onih da žrtve ne mogu praviti zločine, previše ulaze u sadržaj i previše opterećuju i vrše politički pritisak na pravosuđe, ali ja mislim da će i Zagreb s time stati", kaže Ivanić.

On naglašava da je očekivao žešće stavove iz Republike Srpske u vezi sa tim reakcijama Zagreba, ali su one izostale kao što, kako je naveo, nije bilo ni adekvatnog odgovora i reagovanja na izjave lidera SBB BiH Fahrudina Radončića koji je na sudu u Prištini izjavio da je ubistvo srpskog svata Nikole Gardovića na Baščaršiji 1. marta 1992. godine bio "državni projekat".

"Mislim da bi se mnogo toga moglo popraviti ako uspijemo da organizujemo zajednički sastanak rukovodstava BiH, Srbije i Hrvatske, posvećen spuštanju međusobnih političkih tenzija", ocijenio je Ivanić, koji sutra preuzima funkciju predsjedavajućeg Predsjedništva BiH od bošnjačkog člana Bakira Izetbegovića.

On je najavio da će već sutra u Londonu imati susret sa britanskim ministrom inostranih poslova Borisom Džonsonom, na njegov poziv, u planu mu je i posjeta Berlinu, a Predsjedništvo BiH priprema i veliki međunarodni skup sadašnjih i bivših predsjednika država vlada ne samo iz okruženja nego iz Evrope.

Ivanić je potvrdio da BiH dugo čeka na donošenje zakona o inostranim poslovima, ali da se nada da će i taj posao biti priveden kraju.

Na pitanje da li je BiH spremna da uspostavi efikasniju "ekonomsku diplomatiju", Ivanić je rekao da bi BiH trebalo da primijeni takozvani austrisjki model, što znači da bi u diplomatskoj mreži BiH trebalo da sjede ekonomski stručnjaci, uspješni poslovni ljudi, predstavnici privrednih komora, ali da BiH za to sada nema novca.

"Generalno, ekonomska diplomatije bi trebalo da bude naša diplomatija budućnosti", zaključio je Ivanić.

On je izrazio sumnju da će OHR uskoro napustiti BiH, mada smatra da je to trebalo još davno da se desi.

"Međunarodna zajednica, OHR i visoki predstavnik posebno, u BiH se ponašaju po šablonu da ako problem kreira srpska strana, onda Republiku Srpsku svi osuđuju, a ako problem dolazi za bošnjačke ili hrvatske strane, tada je stepen oštrine daleko, daleko manji", konstatovao je Ivanić.

Sreća pa Srbi, dodaje on, nisu napravili incident na izborima u Stocu, sreća da nisu oni krivi za opstrukciju izbora u gradu Mostaru, mada i pored toga nema međunarodne reakcije na neprovođenje odluke Ustavnog suda BiH o konstitutivnosti naroda u čak četiri kantona u Federaciji BiH.

Prema njegovim riječima, odnosi među članovima Predsjedništva BiH su korektni, a ako se neko ne slaže sa nečim onda on to i saopšti kolegama, mada se u principu sva trojica zalažu za postizanje kompromisa o ključnim pitanjima, o kojima imaju usaglašene stavove i razumijevanje.

Ističući da i bošnjački i hrvatski član Predsjedništva BiH imaju kapacitet da daleko više učine na stabilizaciji trusnih političkih prilika u Federaciji BiH, Ivanić je komentarisao aktuelnu političku situaciju u Republici Srpskoj i trenutne odnose stranačkih blokova pozicije i opozicije.

"Ovo što se desilo posljednjih dana nije dobro. Smatram da predsjednik Republike Srpske i srpski član Predsjedništva BiH, poslanici iz Narodne skupštine i paramenta BiH, kao i ministri u Vladi Srpske i Savjetu ministara BiH treba da imaju stalnu i sadržajnu komunikaciju, da zajedno kreiraju, donose i provode odluke", naglasio je Ivanić.

On je naveo da radikalni potezi formiranja "crnih listi", uskraćivanje podrške određenim lokalnim zajednicama u Srpskoj, pa čak i, kako kaže, otvorene prijetnje nekim novinarima nisu demokratski potezi vlasti, te da bi SNSD zbog toga trebalo da se izvini ne opoziciji, nego javnosti, jer se na taj način ova kriza u Republici Srpskoj može i mora prevazići.

Pratite nas na našoj Facebook i Instagram stranici i Twitter nalogu.