Dileri teško isplivavaju iz kriminalnih voda

Vedrana Kulaga 28.07.2018 20:08

Sarajevo - Sudovi širom BiH najviše posla posljednjih godina imaju sa optuženima za zloupotrebu opojne droge, a posebno svjetlo na te predmete baca činjenica da se mahom radi o licima koja su već osuđivana za ista krivična djela.

Svi sudovi u BiH dužni su da dostavljaju Ministarstvu pravde BiH pravosnažne presude za krivična djela koja se odnose na pravljenje i stavljanje u promet falsifikovanog novca, neovlašćenu proizvodnju, preradu i prodaju opojne droge i otrova, trgovinu bijelim robljem te proizvodnju i distribuciju pornografskih sadržaja, ali i za druga krivična djela za koja je međunarodnim ugovorima predviđeno da budu dio centralne baze podataka.

Centralnu bazu podataka Ministarstvo vodi od 2007. godine, a u posljednje četiri godine u registar je upisana nova 1.621 presuda.

Najveći broj presuda odnosi se na neovlašćenu proizvodnju i stavljanje u promet opojne droge, odnosno 1.441, što je oko 88 odsto od ukupnog broja presuda, dok su za sva druga krivična djela koja podliježu upisu u registar donesene 183 presude.

- Uočljivo je da je broj predmeta, kao i presuđenih lica zbog krivičnog djela zloupotrebe opojne droge izuzetno veliki, što ukazuje na ozbiljan problem. Broj osuđenih je mnogo veći od ukupnog broja presuđenih za sva druga djela za koja postoji obaveza centralnog vođenja i praćenja - kazao je ministar pravde BiH Josip Grubeša.

Naglasio je da je iz podataka, koji su sažeti u informaciji o presuđenim predmetima za krivična djela propisana zakonom o krivičnom postupku, vidljivo da je najviše povratnika u kriminalne vode i ranije odgovaralo upravo za krivična djela u vezi sa drogom.

Analizom podataka iz registra vidljivo je da su u protekle dvije godine uslovne i novčane kazne mahom izricane za krivična djela koja su se odnosila na zloupotrebu droge i falsifikovanje.

- U 2017. godini, kao najbrojnije kazne, izricane su uglavnom uslovne kazne, što čini 40 odsto ukupno izrečenih osuda - kazao je Grubeša.

Među osuđenima lani je bilo i 29 žena, od čega je čak 25 osuđeno zbog neovlašćene proizvodnje, stavljanja u promet i omogućavanja uživanja droge.

Zabrinjavajući je podatak da je među osuđenima najviše lica starosti između 18 do 39 godina. Iako nisu ohrabrujući, u Ministarstvu kažu da se ti statistički podaci uglavnom slažu sa većinom međunarodnih statističkih podataka koji govore da skoro sva krivična djela čine osobe upravo te starosti. Nadležni su ukazali da se posebno potrebno boriti protiv dječje pornografije, jer je i za to bilo presuda.

- Skupljanje podataka o presudama nema za cilj samo brojčano iskazivanje presuđenih predmeta o krivičnim djelima, već analiza može i treba da posluži za smanjenje kriminala - naveo je Grubeša.

Iz dostavljenih podataka, navedeno je u analizi, jasno proizlazi da je zakonodavac snažno osudio ponašanje potencijalnih počinilaca ovih krivičnih djela, izražavajući taj stav kroz predviđanje prilično oštrih kazni u ovim oblastima.

Uvođenjem strožih kazni u ovim oblastima neće se postići jači efekat odvraćanja od činjenja ovih krivičnih djela, a sudovi su nadležni da koriste represiju koju im je na dispoziciju stavio zakonodavac - zaključeno je u informaciji Ministarstva pravde koju je usvojio i Savjet ministara BiH na posljednjoj sjednici.

Krivična djela koja ulaze u registar

* pranje novca

* terorizam i finansiranje terorizma

* falsifikovanja

* proizvodnja i promet droge

* trgovina ljudima

* otmice

* djela u vezi sa dječjom pornografijom

Presude po godinama

2017. 376

2016. 409

2015. 418