27 godina od utemeljenja Kutiljerovog plana: Izetbegovićeva prevara dovela do krvoprolića

27 godina od utemeljenja Kutiljerovog plana: Izetbegovićeva prevara dovela do krvoprolića 23.02.2019 11:49 | Vedrana Kulaga

Banjaluka - U petak je navršeno 27 godina od utemeljenja takozvanog Kutiljerovog plana, dokumenta koji je mogao da spriječi rat u BiH, ali se to nije dogodilo jer ga je Alija Izetbegović prvo potpisao, a zatim i povukao svoj potpis.

Srpsko prihvatanje tog plana je istorijski značajno jer potpuno negira navodnu srpsku krivicu za rat u BiH i tvrdnje da su Srbi započeli sukobe jer su, navodno, htjeli da ruše BiH i uspostave “veliku Srbiju”.

Lisabonski pregovori, koje je inicirala EU, a koje je vodio portugalski diplomata Žoze Kutiljero, pokrenuti su kako bi bili spriječeni sukobi u BiH i pronađeno kompromisno rješenje. Tokom razgovora, 21. i 22. februara, evropski predstavnici su dali svim stranama ugovor sa tri osnovne tačke prema kojima bi BiH bila nezavisna i sastavljena od tri nacionalna kantona, a Sarajevo bi imalo eksteritorijalni status.

Srpska i hrvatska strana, koju su predvodili Radovan Karadžić i Mate Boban, prihvatila je te principe. Tako ostaje zabilježeno da je srpska strana prihvatila nezavisnost BiH prije ijednog ispaljenog metka u BiH u zamjenu za teritorijalnu autonomiju. Samo je muslimanska strana imala primjedbu, i to na drugu tačku sporazuma, koja se odnosila na kantone.

Istoričar Čedomir Antić kaže za “Glas Srpske” da je tadašnje muslimansko rukovodstvo, sa liderom SDA Alijom Izetbegovićem na čelu, htjelo da oni imaju većinu u BiH, a Srbi i Hrvati neka mizerna prava.

- Kutiljerov plan je došao u vrijeme kada je taj proces nezavisnosti BiH, ali mimo Ustava, već ušao u završnu fazu. Pregovori su počeli krajem februara, a taj plan je službeno ponuđen 18. marta. Već je bio sproveden referendum, koji nije uspeo, ali ko je pitao za to. Očekivalo se da Srbi prihvate neke drevne krivice i da nemaju prava kao drugi narodi - rekao je Antić i dodao da je Kutiljerov plan bio takav da je propisao neke stvari koje važe i danas.

Svi su, kaže, na kraju bili prihvatili plan, ali je Izetbegović to, ipak, odbio poslije razgovora sa tadašnjim američkim ambasadorom.

- Moje uverenje je bilo da SAD tog vremena nisu htele da se stvari završe mirno. Kutiljerov plan je bio jedna nada, došao je u vreme kada je već, odlukama iz oktobra 1991. godine, bošnjačko-hrvatski korpus krenuo ka ratu - rekao je Antić.

Prema brojnim svjedočenjima, kako samog Kutiljera, tako i drugih aktera, računajući Aliju Izetbegovića, Harisa Silajdžića i Rusmira Mahmutčehajića, koji su predvodili delegaciju SDA, evropski predstavnici su objasnili da je riječ o kompromisu. Muslimanskoj delegaciji, odnosno delegaciji SDA, objašnjeno je da dva naroda, Srbi i Hrvati, imaju uslov za nezavisnost i da im se mora izaći u susret, ali da se izlazi u susret i muslimanima jer i Srbi i Hrvati prihvataju novu državu. Muslimanska strana je prihvatila taj plan 18. marta, ali ga je Alija Izetbegović nakon toga, u osvit sukoba, odbacio.

Jedno govorio nasamo, a drugo javno

Žoze Kutiljero kazao je prije nekoliko godina na suđenju bivšem predsjedniku RS Radovanu Karadžiću u Haškom tribunalu da su Aliju Izetbegovića i njegove saradnike dobromisleći autsajderi sa strane hrabrili da odbace mirovni sporazum iz 1992. i bore se za unitarnu bosansku državu.

- Alija Izetbegović bi jedno govorio nasamo, a drugo javno. Na prvom ručku tokom pregovora uvidio sam da je Izetbegović lažov i da mu se ne može vjerovati. On je uvijek odstupao od onog što je već bio prihvatio da učini - izložio je u izjavi Kutiljero svoje utiske iz tog vremena.



© Glas Srpske 2012 ISSN 2303-7385 | Impresum | Marketing | Kontakt | Latinica | Ćirilica