Šta su Rusi uradili za godinu vojnih akcija u Siriji?
Prije tačno jedne godine Moskva je započela vojnu kampanju u Siriji, na zahtjev zvaničnog Damaska, podsjeća Raša tudej.
Kako se navodi, dok je ubijala džihadiste, ruska vojska je pretrpjela gubitke, ali je postala lider u pokušajima za stabilizovanje ratom zahvaćene države.
"30. septembra ruski avioni su započeli prve napade protiv terorista u Siriji, gađajući položaje blizu gradova Homs i Hama. Do tog perioda, koalicija na čelu sa SAD je već bila aktivna u Siriji više od godinu dana, ali je Rusija jedina zemlja koja je za to dobila zvaničnih zahtjev od sirijskog predsjednika Bašara el Asada", navodi Raša tudej.
Kao jedno od najvećih dostignuća ističe se oslobađanje drevnog grada Palmire.
"Jedan od ključnih gradova u zemlji je bio pod kontrolom Islamske države od maja 2015. godine, sve do marta ove godine kada su ga preuzele državne snage, uz podršku ruskih aviona. Džihadisti su uništili brojne istorijske znamenitosti, a iza sebe su ostavili minirane puteve, objekte i kulturno blago. Ruski i sirijski demineri su otkrili hiljade mina", dodaje Raša tudej.
Obaranje ruskog aviona iznad granice Sirije i Turske se ističe kao najtragičniji incident.
"Tada je turski avion oborio ruski Su-24. Jedan pilot je ubijen, a drugi je uspio da preživi. Ankara je tvrdila da je letjelica povredila njen vazdušni prostor, ali je Moskva ostala pri stanovištu da se incident dogodio na nebu iznad sirijske teritorije. Tokom akcije spasavanja ruska vojska je izgubila i jedan helikopter, koji su militanti napali sa zemlje. Predsjednik Rusije Vladimir Putin je ovaj incident nazvao zabijanjem noža u leđa, poslije čega je Moskva uvela sankcije Turskoj. U junu se turski predsjednik Redžep Tajip Erdogan izvinio i bilateralni odnosi su ponovo normalizovani", podsjeća Raša tudej.
Bitan datum za ruske akcije bio je i 15. mart.
"Putin je naredio povlačenje većeg broja ruskih aviona, kao i osoblja iz Sirije, uz napomenu da je veći dio operacije završen. Tada je saopšteno da su ruski avioni izvršili oko 7.000 napada, uništili skrovišta džihadista i ubili 13.000 terorista. Ostale jedinice ruskih vazdušnih snaga su ostale u Siriji kao podrška zvaničnoj vojsci, lojalnoj predsjedniku Bašaru el Asadu", piše Raša tudej.
Napominje se i da je Rusija uspostavila i Centar za ostvarivanje primirja, koji ima zadatak da nadgleda implementaciju postignutih mirovnih dogovora.
"Takođe, 28. jula ove godine uspostavljeni su bezbjednosni koridori kojima su civili mogli da odu iz Alepa, a u planu se našao i četvrti put za teroriste koji su željeli da se predaju. Koridori su korišćeni i za dopremanje humanitarne pomoći, uglavnom vode i lekova. Moskva je isporučila desetine tona humanitarne pomoći", dodaje se.
U tekstu je istaknuta i uloga šefa diplomatije Sergeja Lavrova na postizanju mirovnog dogovora sa američkim kolegom Džonom Kerijem.
"Dogovor je uključivao prekid vojnih akcija kako pobunjeničkih, tako i vladinih snaga. Terorističke grupe nisu bile uključene u dogovor. Poslije uspostavljanja Centra za primirje, Moskva je predala podatke Vašingtonu. Ipak, u narednim nedjeljama, poslije potpisivanja dogovora 27. februara, primećeno je sistematsko kršenje dogovora od strane pobunjenika koje podržavaju SAD. Moskva je zatražila od Vašingtona, poslije novog dogovora Lavrova i Kerija, da utiče na protivnike Asadove vlasti da se suzdrže od vojnih akcija, ali to toga nije došlo, već je uslijedila nova runda optužbi na račun Moskve", zaključuje se u tekstu.
Pratite nas na našoj Facebook i Instagram stranici i Twitter nalogu.
