Svi smo mi Šojić

Svi smo mi Šojić
Mirjana Kusmuk
18.01.2014 08:08

Nakon što je predsjednik FBiH Živko Budimir 3. januara smijenio sa mjesta ministra finansija u Vladi FBiH Antu Krajinu došlo je do finansijske blokade FBiH i problema sa kreditom MMF-a.

Situaciju je privremeno spasio Ustavni sud koji je odlučio da je Krajina ministar do ocjene ustavnosti njegove smjene.

Kampanja

Ovaj potez Budimira početak je predizborne kampanje koja će se u bošnjačkom biračkom tijelu, sasvim je izvjesno, voditi na život i smrt između SDA i SDP-a.

Upućeni tvrde da je i ovaj Budimirov potez, koji je izazvao opšti haos i blokadu, dirigovan iz SDA. Tako je, iako ima osam mjeseci do izbora, surova politička borba dostigla tačku usijanja već na samom startu izborne godine.

Već odavno je jasno da će se kampanja za ove izbore voditi prljavo i da će jedina strategija onih koji jurišaju na vlast biti optuživanja konkurentskog političkog tabora.

Očekivati je da u kampanji neće biti ni programa ni obećanja, nego će se stranke bazirati na iznošenju prljavog veša i plašenju birača po onoj: ako ne glasate za nas, teško vama, jer će vladati oni drugi.

U situaciji u kojoj se borba na sve ili ništa vodi između SDP-a i SDA, realnu šansu da profitira na ovim izborima u FBiH ima Savez za bolju budućnost Fahrudina Radončića.

SBB se poodavno distancirao od glavnih igrača političke krize, stao na stranu birača na koje Budimir nije mislio kada im je smjenom Krajine ugrozio egzistenciju, a pozicija Radončića na mjestu ministra bezbjednosti i njegove najave da će pokrenuti cunami u borbi protiv korupcije i kriminala daju mu ozbiljne šanse za izborni uspjeh.

Analitičari su skloni da Radončićev već zauzeti politički diskurs definišu kao "sindrom Vučić", budući da je 20 godina pljačkani narod prvenstveno željan pravde.

Opasnosti od SBB-a svjestan je i SDP, pa je razaslao uputstvo članstvu da protiv Radončića stupi u internet borbu lažnim nalozima i poveže ga sa srpskom mafijom i četničkim pokretima. Iako je iz SDP-a uslijedilo negiranje postojanja takvog uputstva, malo ko će povjerovati da je to istina.

Sudeći prema dosadašnjem rasporedu političkih aktera, HDZ BiH na izborima neće morati ništa ni da obećava, jer su oni hrvatsko biračko tijelo dobili dosljednom borbom za rješavanje hrvatskog pitanja kroz implementaciju presude "Sejdić-Finci".

HDZ BiH realno i nema s kim da se takmiči za glasove Hrvata, jer novi lider HDZ-a 1990. Martin Raguž na samom startu ima realne šanse za propast budući da je već etiketiran kao novo kukavičije jaje podmetnuto Hrvatima.

I dok u FBiH kampanja SDA protiv SDP-a traje punom žestinom, slično se događa i u Republici Srpskoj gdje je SDS u punom kapacitetu krenuo u kampanju protiv SNSD-a.

Zanimljivo je da se svi ponašaju kao da nikada nisu bili dio vlasti, a i SDA i SDS, ali i SBB jesu. SDA je još u Vladi FBiH, SDS je tek nedavno poslije raskidanja sporazuma sa SNSD-om izašao iz Savjeta ministara, a Radončić je još ministar.

U argumentima kojima se bore, prljavom vešu koji iznose i nedostatku izborne strategije i ponude, i SDS i SDA pokazuju da im je jedina strategija vlast do koje će doći kroz osvetu, prljavštinu, negaciju i opstrukciju ama baš svega. 

Kandidati

Za razliku od FBiH u kojoj se bitka uglavnom vodi oko što većeg broja poslaničkih mjesta, u RS politička borba će se voditi i za mjesto predsjednika Republike.

Predsjednik SNSD-a Milorad Dodik još u julu obznanio je svoju kandidaturu za funkciju koju i sada vrši, a potom je rekao da će kandidat SNSD-a za člana Predsjedništva BiH iz RS biti Igor Radojičić.

Ovo kadrovsko rješenje je pod upitnikom, budući da Radojičić kao Crnogorac ne može biti kandidat ukoliko u skladu sa presudom "Sejdić-Finci" ne dođe do promjene Ustava BiH.

U tom vakuumu kalkuliše se da bi Nebojšu Radmanovića, koji je drugi mandat u Predsjedništvu, kada je SNSD u pitanju, mogli da zamijene Nikola Špirić ili Sredoje Nović ili neko treći, nikad se ne zna…

I dok je i kada su kadrovske ponude SNSD-a u pitanju i dalje ima nepoznanica, u SDS-u se tek ništa ne zna.

Ono što je izvjesno je da će SDS na izbore izaći sa PDP-om Mladena Ivanića i NDP-om Dragana Čavića.

Dugo već se vode razgovori o kandidatima za funkcije predsjednika RS i člana Predsjedništva BiH, ali sve na kraju zavisi od SDS-a.

Još se ne zna da li će Bosić biti kandidat za neku od funkcija, kao ni šta će u tom slučaju pripasti Ivaniću, a već iz samog SDS-a isplivavaju i druge kandidature.

Gradonačelnik Bijeljine Mićo Mićić otkrio je da će biti kandidat za neku od funkcija, što će se znati u martu. Iako Mićić nije otkrio na koju funkciju tipuje, poznato je da je to funkcija predsjednika RS.

Mićić za to ima podršku stare SDS garde, što je jasno poslije njegovog prisustva paralelnoj proslavi Dana MUP-a RS u Beogradu i proslavi krsne slave RS u Centru "Sava" u organizaciji NVO "RS - čast otadžbine" koju čine bivši policajci (Karišik, Tomač, Kijac, Mačar…) bivši ministri (Kozić, Toholj…) i oficiri (Josipović, Zeljaja…)

Nepoznato je i kako će se ponašati Mirko Šarović, koji takođe ima ambicije za kandidaturu za predsjednika RS, a podržava ga jak SDS "paljanski lobi". Ni ambicije Ognjena Tadića nisu male, a krila mu daju rejtinzi koje ima u istraživanjima javnog mnjenja.

Ukoliko SDS odluči da kandiduje svog kandidata za mjesto predsjednika RS, kandidatura za drugu funkciju, člana Predsjedništva BiH mogla bi pripasti lideru PDP-a Mladenu Ivaniću. Mada se u SDS-ovom taboru već može čuti da Ivaniću ne treba izaći u susret jer on nema izbornu bazu.

Zalet za oktobarske izbore glavni politički rivali SNSD i SDS počeli su iz Banjaluke postavljanjem "mladih lidera" na mjesto predsjednika gradskih odbora i izborom novih članova tih partijskih organizacija.

Srbija

O tome da li i Srbiju čekaju vanredni izbori Aleksandar Vučić će odlučiti ovog vikenda. Mnogo toga zavisi od bitke u DS-u, jer ako Boris Tadić preuzme stranku, šanse za raspisivanje izbora su veće.

Iako sve zavisi od toga, ali i od još jednog sastanka Vučića sa predstavnicima EU, eventualna odluka da izbora ne bude bila bi veliko iznenađenje budući da Vučić u ovom času ima izuzetno visok rejting, oko 46 odsto među opredijeljenima. Teško je vjerovati da će propustiti takvu šansu. 

Na jesen su izbori i na Kosovu (o kojima Srbi pojma nemaju), a tu su i izbori u EU koji još nisu raspisani, ali je i tamo zakulisna borba za funkcije odavno počela.

I dok se BiH, Srbija i EU spremaju za izbore, britanski "Ekonomist" objavljuje zanimljivo istraživanje o mogućim socijalnim udarima izazvanim ekonomskom krizom.

Slučajno ili ne, prema tom istraživanju, u alarmantnoj crvenoj zoni su Grčka i BiH u kojima se predviđaju socijalni nemiri i najavljuje "arapsko proljeće".

U narandžastom polju, zoni visokog rizika, je pet država regiona od kojih su tri članice EU: Rumunija, Bugarska i Hrvatska.

Slovenija i Srbija su u zoni srednjeg rizika i vlast u njima ne mora da brine da će štrajkovi i nemiri da je ugroze, jer ih neće biti.

Ako je vjerovati "Ekonomistu", Srbija na izbore može opušteno, ali "crvena zona" BiH opasna je u godini u kojoj narod bira. Jedni će reći da je prognoza realna, a drugi da će centri izvan zemlje raditi na baš tako projektovanom scenariju.

Dok ne prođu izbori Panjkoviću, svi smo mi Šojić. Srećna vam izborna godina!

Kolumne Komentar dana

© Glas Srpske 2012 | Impresum | Marketing | Kontakt | Latinica | Ćirilica