Sudija Milan Blagojević na meti tužilaca VSTS-a BiH: Ustav stavio iznad OHR-a i završio na disciplinskoj

Darko Momić
Sudija Milan Blagojević na meti tužilaca VSTS-a BiH: Ustav stavio iznad OHR-a i završio na disciplinskoj

BANjALUKA - Kancelarija disciplinskog tužioca (KDT) Visokog sudskog i tužilačkog savjeta (VSTS) BiH pokrenula je disciplinski postupak protiv sudije Okružnog suda u Banjaluci Milana Blagojevića zato što je početkom februara ove godine odbio da primijeni Zakon o privremenoj zabrani raspolaganja državnom imovinom BiH iz 2005. godine koji je nametnuo bivši visoki predstavnik u BiH Pedi Ešdaun.

Pored toga, Blagojević se na meti disciplinskog tužioca našao i zbog “verbalnog delikta”, odnosno zbog kolumne objavljene u našem listu 24. februara pod nazivom “Moj odgovor Incku”. U toj kolumni on je odgovorio na prijetnje aktuelnog šefa OHR-a Valentina Incka koji je nekoliko dana ranije u jednoj TV emisiji izjavio da “Blagojević mora snositi posljedice” zbog presude u kojoj je odbio da primijeni nametnuti zakon.

Kancelarija disciplinskog tužioca VSTS-a tereti Blagojevića da je narušio dignitet sudijske funkcije i ispoljio ponašanje koje predstavlja ozbiljno kršenje službene dužnosti. Za ono što mu se stavlja na teret Blagojeviću prijeti čak i razrješenje sa sudijske funkcije.

Blagojević kaže da je u odgovoru KDT-u naveo da nema reći ništa više od onoga što je kao postupajući sudija napisao u presudi kod koje, kako kaže, u potpunosti ostaje i iza čije pravne valjanosti stoji u cjelosti.

- Zakon o Ustavnom sudu Republike Srpske, između ostalog, kaže da svaki redovni sud u Republici Srpskoj, odnosno postupajući sudija tog suda, ima pravo da u svojoj sudskoj odluci odbije primjenu svakog propisa ili svakog opšteg akta zbog njegove nesaglasnosti sa Ustavom. To sam ja učinio u predmetnoj presudi, što sam valjano i obrazložio, ali očigledno da sam meta zato što sam Ustav Republike Srpske stavio iznad OHR-a - kaže Blagojević.

Kada je riječ o optužbama disciplinskog tužioca u vezi sa njegovom kolumnom objavljenom u našem listu, Blagojević kaže da je njegova kolumna samo odgovor na ono što je rekao šef OHR-a, dodajući da to što je Incko kazao svako može da pronađe na internetu.

- Takvo ponašanje visokog predstavnika Valentina Incka je flagrantan atak na nezavisnost i samostalnost našeg pravosuđa u cjelini, a ne samo na mene kao sudiju pojedinca. Pitam da li iko, pa makar to bio i visoki predstavnik u BiH, ima pravo da javno prijeti sudiji jedne države i time otvoreno atakuje na nezavisnost i samostalnost pravosuđa u cjelini - kaže Blagojević.

On dodaje da je takva prijetnja nedopustiva u civilizovanom svijetu i da niko nema pravo da je izrekne sudiji, a da za to ne bude sankcionisan, ističući da to pravo nema ni visoki predstavnik u BiH.

- Zbog toga sam i napisao kolumnu i odgovorno tvrdim da nisam narušio dignitet sudijske funkcije. Kolumna je samo reakcija jednog sudije u državi na prijetnju koju mu je prije toga otvoreno, javno i na protivpravan način izrekao visoki predstavnik u BiH - kaže Blagojević.

Podsjećamo, sudija Blagojević je Zakon o privremenoj zabrani raspolaganja državnom imovinom BiH, koji je nametnuo Pedi Ešdaun, odbio da primijeni u sporu koji je pokrenuo grad Banjaluka protiv Republičke uprave za geodetske i imovinsko-pravne poslove koja je odbila da na grad Banjaluka upiše pravo svojine na zemljištu na kojem se, između ostalog, nalazi i zgrada Narodne skupštine RS.

Nema ovlašćenja

Milan Blagojević kaže da je u odgovoru disciplinskom tužiocu naveo da Savjet bezbjednosti Ujedinjenih nacija ni u jednom od 40 svojih rezolucija u vezi sa BiH i visokim predstavnikom nije odredio da visoki predstavnik može da donosi, odnosno nameće ustavne amandmane i zakone.

- Takvo ovlašćenje visokom predstavniku nije dato nijednom rezolucijom SB, a takvo ovlašćenje nije mu dao čak ni pravno nepostojeći Savjet za primjenu mira u BiH, čije postojanje nije ugovoreno niti propisano bilo kojim izvorom međunarodnog prava, uključujući i sve anekse Dejtonskog mirovnog sporazuma - objašnjava Blagojević.

© AD "Glas Srpske" Banja Luka, 2018., ISSN 2303-7385, Sva prava pridržana